Na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti, više tisuća domaćih i inozemnih hodočasnika sudjelovalo je na pobožnosti molitve križnoga puta na brdu Križevcu u Međugorju. Još od gradnje velikog armiranobetonskoga križa, na ovome svetome mjestu, brdo Križevac je postalo mjesto štovanja Kristove muke i nazvano kalvarijom međugorskog svetišta.
Grupe hodočasnika
Molitvu križnoga puta na Veliki petak predmolio je međugorski župnik fra Marinko Šakota.
U petak ujutro hodočasničke grupe sa svih strana svijeta počele su se penjati na brdo Križevac.
Hodočasnici su došli iz cijele Hercegovine, dijelova Bosne i Hrvatske na molitvu križnog puta.
U ovom Velikom tjednu Ured informacija u Međugorju bilježi skupine hodočasnika iz Poljske, Francuske, Belgije, Indije, Španjolske, Obale Bjelokosti, Njemačke, Austrije, Koreje, Italije, Irske, Švicarske, SAD, Australije, Argentine, Engleske, Ukrajine, Libanona, Šri Lanke.
Pobožnosti križnoga puta
Inače, Križevac je brdo iznad Međugorja.
Na njemu su župljani Međugorja 1934. godine, na uspomenu na 1900. godišnjicu Isusove smrti, podigli 8.5 metara visok armiranobetonski križ.
Skupine vjernika i pojedinci svakodnevno na tome mjestu obavljaju pobožnosti križnoga puta idući i moleći od postaje do postaje.
Prvih godina križne postaje do vrha Križevca bile su postavljene od drveta. Godine 1988. uz te križeve postavljeni su brončani reljefi — postaje križnoga puta. Postavio ih je i napravio poznati talijanski kipar Carmelo Puzzola.
Na Križevcu se svakog petka organizirano moli i sudjeluje u križnom putu, a na njemu uz župljane Međugorja redovito sudjeluju i inozemni hodočasnici.
