Pojam diskriminacije u javnom diskursu često se koristi, ali ne uvijek opravdano i ispravno s aspekta objektivno-pravne norme. Kao uzrok takvoj devijaciji u pravilu se susrećemo sa situacijama u kojima se pojedincu nanose razni oblici nepravde koje oni u slobodno subjektivnom poimanju i interpretaciji tretiraju i označavaju kao neki oblik diskriminacije iako za takvu opservaciju nemaju zakonsko uporište. Glede toga, neupitna je potreba šire društvene edukacije na polju legislative kojom se uređuju pojmovi i oblici diskriminacije jer će jedino takav sveobuhvatni pristup doprinijeti stvaranju učinkovitog ozračja u kojem će se na najbolji mogući način spriječiti i sankcionirati diskriminacija. Kada je riječ o pritužbama građana Bosne i Hercegovine, najviše njih vezano je za Zakon o radu, odnosno njihov radno-pravni status. Zato tražimo da se Zakon o radu uvijek unaprjeđuje jer se radnici osjećaju diskriminirano od poslodavaca i u privatnom i u javnom sektoru. Često se događaju i zloporabe pravnog okvira u Bosni i Hercegovini, a što nas sve dovodi do toga da se vrtimo u krug. U Bosni i Hercegovini imamo četiri pravna okvira koji se ne prate u mnogo stvari i koje ne koristimo u pozitivnom smislu, nego kako bismo blokirali drugog, trećeg ili četvrtog. Nažalost, to je tako, ali vjerujem kako ćemo mi u BiH smoći dovoljno mudrosti i hrabrosti da iziđemo iz tog začaranog kruga podapinjanja jedni drugima i da se počnemo pozitivno diskriminirati. Primjerice, kada govorimo o zastupljenosti žena u politici, evo, imamo slučaj moje stranke koja sad na listama ima više žena nego muškaraca. A zakon nalaže minimalnu zastupljenost spola, a ne minimalnu zastupljenost žena, kod nas se to okrenulo kao da se radi o minimalnoj zastupljenosti žena. Mi danas govorimo o osnovnim ljudskim pravima i pred nama je još mnogo obveza i zadataka. Mogu slobodno kazati kako nam je pravosuđe u nekim segmentima dosta naprednije od nekih europskih zemalja. BiH ima itekako što donijeti u Europsku uniju, a ono što nama treba od EU-a je vladavina zakona koja je u BiH, nažalost, kao “švicarski sir”. •
Josip Grubeša, ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine
