Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Putem soli od Slanog do Zavale, ‘pupčanom vezom’ s Jadranom

02. listopada 2018. u 15:15 0 komentara 103 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Za one koji vole, za današnje vrijeme nestvarne pejzaže, preporuka je putovanje iz Hercegovine preko graničnog prilaza Orahov Do – Slano, u Hrvatsku ili obrnuto.

Uz okoliš, zanimljiva je i sama cesta, uska, krivudava, treba opreza i dobre volje za svladati tih petnaestak kilometara, piše Večernji list BiH.

Nije to običan put, nego ‘pupčana veza’ Jadrana i Hercegovine, odnosno Bosne. Upravo tako djeluje dionica od Slanog do Zavale.

Za razliku od izlaza Bosne i Hercegovine na more preko Neuma, ovaj slanski djeluje prirodnije, uspon je kratak svega dva, tri kilometra, dok Neum, stiješnjen uz rub zaljeva, djeluje odsječeno.

Ovdje te disproporcije nema, desetak kilometara od granice do Zavale djeluje kao da se Mediteran i Popovo prelijevaju.

‘Francuskom cestom’

Ta začudna kraška ljepota je bez ljudi. Jedno seoce ima tek nešto starije čeljadi, a drugo je bez stalnih žitelja, ali s obnovljenim kućama. Od raskrižja na dionici ‘francuske ceste’, pravljene za francuskog generala Marmonta, u Majkovima, do graničnog prijelaza tri su kilometra, na kojima stajališta pružaju prigodu za pogled na prekrasan slanski zaljev.

Djeluje nadohvat ruke. Vizure Jadrana se gube pred samim prijelazom, solidno uređenim, a onda posve novi svijet, nema jahti u marini, brzih čamaca koji remete tišinu, pred tobom i iznad tebe kraška divljina – kamen, crnika, zelenika i drača, crnograb i jasen…

Ni ne treba sumnjati da se tom prodolinom putovalo „od kada je Boga i ljudi“ jer gore, preko brda, nije se moglo. Od davnih dana tim putem se nosila pa na mazgama i konjima progonila, sol za unutrašnjost. Tu nikakvih dvojbi nema.

Nakon šest kilometara vožnje tijekom koje smo propustili jedno vozilo, dva se mogu mimoići tek na proširenjima, a nasreću nismo sreli nijedno, u strani se ukaza Orahov Do, poznat po Ruđeru Boškoviću. U tom se selu rodio Nikola Bošković, otac poznatog matematičara, astronoma, geodeta, isusovca… Na to upućuje naziv središnje ulice u naselju. Za razliku od prije desetak godina kada smo zadnji put bili u Orahovu Dolu, mjesto djeluje življe, zahvaljujući započetom uređivanju njiva, a posebice zbog prostranog radilišta.

Nismo imali koga pitati što se u toj pustoši planira, u Zavali smo čuli, ni manje ni više, nego motel. Držimo da je financijer hrabar čovjek.

Koji kilometar dalje su Češljari o kojima smo za ‘Večernjak’ pisali prije tri, četiri godine, riječ je o selu koje njegovi mještani uređuju u izvornom duhu.

Nitko se, kažu, još nije vratio, ali s obzirom na uloženo, netko hoće. Nakon desetak kilometara pažljive vožnje, tu brzanja nema, saldo je dva vozila koja smo zbog razgledanja propustili i dva koja smo sreli, pred nama je bljesnulo Popovo, jednim dijelom obrađeno, drugim zapušteno.

Svejedno, nakon što smo „izdušili“ kroz krašku prodolinu, samo se pojačao osjećaj pupčane vrpce između Popova i Slanog.

Pogranični promet

Jasno, prve znake buđenja tog zamrlog prostora, pripisujemo upravo graničnom prijelazu za pogranični promet, Slano – Orahov Do, koji se u toplijem dijelu godine prekategorizira u granični prijelaz za međunarodni promet putnika.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.