Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Psihijatar otkriva: Samoća je sve više prisutna među ljudima, a najviše pogađa one u dvadesetima

Prvo se javi loše raspoloženje, tjeskoba, problemi sa spavanjem, a nakon toga može doći do razvijanja depresije, straha od izlaska iz kuće i razvijanja ozbiljnih bolesti.
21. travnja 2021. u 07:47 0 komentara 224 prikaza
Foto: shutterstock

Usamljenost je oduvijek prisutna među ljudima, ali pojavom koronavirusa znatno se povećao broj ljudi koji osjećaju tugu, tjeskobu, anksioznost uzrokovanu otuđenjem od okoline. Samo u SAD-u je 162 000 smrtnih slučajeva, u godinu dana, povezano sa samoćom, a dr. Dilip Jeste, psihijatar i neuroznanstvenik koji predaje na Sveučilištu u San Diegu otkrio je što je zapravo usamljenost, kako se definira i kako nas pogađa.

Pojam samoća odnosi se na subjektivni stres koji je uzrokovan osjećajem da osoba nema društvo kakvo želi. Dakle, samoća ne znači nužno biti sam, jer se neki ljudi tako osjećaju i kada su okruženi mnoštvom drugih. Javlja se i onda kada ljudi smatraju da nemaju s kim razgovarati, da se nikome ne mogu povjeriti te da su izostavljeni. 

Prvo se javi loše raspoloženje, tjeskoba, problemi sa spavanjem, a nakon toga može doći do razvijanja depresije, straha od izlaska iz kuće i razvijanja ozbiljnih bolesti poput dijabetesa, demencije, pretilosti i bolesti srca.  Ono na što upozorava psihijatar jest činjenica da samoća ne pogađa samo starije ljude, već sve više mladih - i to u dvadesetima.

"Mnogi ljudi misle da je usamljenost povezana isključivo s ljudima starije dobi, ali stvarnost je sasvim drugačija. U istraživanju koje sam proveo pokazalo se da je umjerena do teška usamljenost prisutna tijekom cijelog života jedne odrasle osobe. Ne postoji dobna skupina koja je 'imuna' na samoću, ali najviše se javlja u dvadesetima, sredinom pedesetih i krajem osamdesetih", rekao je.

Uzroka može biti više - neki ljudi imaju genetsku predispoziciju za to, kod nekih je u pitanju (ne)sposobnost interakcije s drugima, stres, loši obiteljski odnosi.  Objasnio je i da se u dvadesetima javlja jer ljudi moraju donijeti neke bitne odluke koje određuju životni put - odabir fakulteta i završetak istog, odabir partnera, zasnivanje obitelji, odabir mjesta u kojem će živjeti, rješavanje stambenog pitanja... Prolaze kroz pritisak okoline i često osjećaju da, ako nešto od toga ne rade, nisu dovoljno dobri. 

U pedesetima se javlja jer su ljudi tada već odavno ostvarili dosta toga - vjenčanje, obitelj, karijera - pa se pitaju što i gdje dalje. Žene doživljavaju menopauzu, a muškarci se suočavaju s andropauzom. 

Kako kaže dr. Dilip, postoji protuotrov za samoću, a to je mudrost.

"Osobe za koje se smatra da su mudre - na temelju nekih istraživanja - smatra se i da su mnogo manje sklone osjećaju usamljenosti. Nakon nekoliko desetljeća istraživanja, mudrost sada možemo znanstveno definirati kao skup različitih osobina s biološkim korelatima u mozgu, dodaje. Te osobine uključuju sposobnost reguliranja osjećaja, sudjelovanja u samorefleksiji, suosjećanja, toleriranja suprotnih stajališta i odlučnosti kad je to potrebno, a te se osobine ne mogu samo mjeriti već i mijenjati; možete brže postati mudriji. I tako postati manje usamljeni, sada i u budućnosti", zaključio je za MBG.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.