Premijer Federacije BiH Fadil Novalić rezimira mandat

Prvi put u povijesti FBiH proračun je u suficitu, zaposlili smo 63.000 osoba, povećali mirovine, plaće, sve naknade...

18.11.2022.
u 16:25

Udio javnog duga od 25% u BDP-u FBiH više je nego upola manji od onoga u manjem entitetu - RS-u, a u Hrvatskoj je na razini od oko 74%. Imamo najveći izvoz do sada, vrijednost je od 2015. porasla za gotovo 4 milijarde KM

O situaciji u Federaciji BiH i proteklom mandatu Vlade na čijem je čelu, razgovarali smo s premijerom FBiH Fadilom Novalićem.

Večernji list: Na kraju ste mandata koji je neočekivano trajao gotovo osam godina. Kada povučete paralelu, što je to što ostavljate iza sebe? 

- Javnost mi je svjedok, mnogo toga, u nekim područjima čak i iznad najhrabrijih projekcija. Vrijeme mog mandata obilježila je serija ozbiljnih svjetskih kriza iz kojih smo se uspjeli, na iznenađenje svih, kao FBiH, ne samo izvući već i ostvariti napredak na mnogim poljima. Predviđali su nam propast, bankrot, ali to se nije dogodilo. Rekao bih da je Vlada bila kompetentna i da je ostavila vidljive rezultate. Premijersku poziciju preuzeo sam 2015., netom nakon socijalnih nemira i paljenja zgrada Predsjedništva i županijskih vlada, prosvjeda diljem FBiH - od radnika TTU-a, DITA-e, Aide, Krivaje i drugih do blokada nezadovoljnih poljoprivrednika, braniteljskih kategorija, rudara na granicama, javnim cestama... Javna poduzeća bila su u gubicima, neka pred bankrotom. Postojala je neizvjesnost za isplate mirovina zbog 133 milijuna KM duga. Proračun je bio u minusu. Danas je slika u FBiH značajno drugačija. Od 2016., prvi put u povijesti postojanja ovog entiteta, proračun je u suficitu. Ove godine je rekordan od 5,6 milijardi KM. Za vrijeme mog mandata prosječna mirovina porasla je za 27, a minimalna za 35 posto, što znači da je porasla s 326 na 445 KM i pri tome prednjačimo u okruženju. Slično se dogodilo i s plaćama, na početku mog mandata prosječna je bila 867, a danas je 1138 KM. Bila bi još i veća da je Parlament usvojio nove fiskalne zakone. Povećali smo broj zaposlenih za 63.000. Imamo najveći izvoz do sada i njegova vrijednost od 2015. porasla je za goto vo 4 milijarde. BDP nam je rastao milijardu godišnje i trenutačno je veći za 7,2 milijarde KM nego što je bio na samom početku mog mandata. Iako se u posljednje tri godine stalno borimo sa svjetskim krizama, koje su zahvatile i BiH, prvo s posljedicama pandemije, a sada i s posljedicama rata u Ukrajini te inflatornim pritiscima, ekonomski rezultati ove Vlade potvrđeni su i u izvješću o zapadnom Balkanu za 2022. Svjetska banka istaknula je rast realnog BDP-a u prošloj godini od 7,5% kao pozitivno iznenađenje i nešto iznimno. Sad vi recite kakve rezultate kao Vlada ostavljamo iza sebe? Osobno, za mene je ovo bio put iznenađenja, zasjeda i adrenalina, trajao je bez stanke i prestanka. 

Večernji list: Česti su zahtjevi, a jedan od posljednjih takvih stigao je iz Saveza samostalnih sindikata BiH, da Vlada javnosti predoči mjere koje je poduzela kao odgovor na inflaciju. Koje su to mjere i kakav su učinak polučile?

- Nije nikakav problem, dapače. Imate li dovoljno prostora u vašem listu? Od dosadašnjih 14 vlada u BiH, federalna Vlada učinila je najviše kako bi ublažila posljedice poskupljenja. Izravnu pomoć dobilo je oko milijun naših građana. Jednokratnu pomoć od 100 KM prvo smo isplatili umirovljenicima, braniteljskim kategorijama i civilnim invalidima. Podijelili smo prvi krug pake ta iz robnih rezervi za oko 17.000 obitelji, a do kraja ovoga mjeseca ide i drugi. Oko 270.000 nezaposlenih osoba dobit će jednokratnu pomoć do 20. prosinca. U samo nekoliko posljednjih mjeseci za pomoć građanima isplatili smo 90 milijuna KM. U svrhu dodatne zaštite najugroženijih kategorija donijeli smo proteklog mjeseca i odluku kojom smo iznos najniže mirovine povećali za 5%, počevši od onih za studeni, i tako korisnicima minimalnih mirovina u ovoj godini povećali primanja za ukupno 16,5%. Za razliku od nekih zemalja u okruženju, u FBiH struja neće poskupjeti. To smo osigurali. Uz to, Vlada za oko 65.000 socijalno ugroženih korisnika subvencionira račune za električnu energiju, a ograničili smo i cijenu tone peleta na 480 KM plus PDV i uskladili odluku s onom u RS-u. Našu energetsku neovisnost vodimo održavanjem proizvodnje vlastite struje jer je proizvodimo. Zato smo, među ostalim, podržali i nastavak rada blokova 4 i 5 TE Tuzla i Kakanj. Tako osiguravamo da FBiH ne bude prisiljena uvoziti električnu energiju koja je višestruko skuplja u zemljama EU-a, a mi smo za svoje gospodarstvenike ograničili poskupljenje struje na 20%. I dalje su na snazi naša ograničenja marži na cijene osnovnih životnih namirnica te nafte i naftnih prerađevina, što zemlje u okruženju polako ukidaju ili su već ukinule. U posljednje tri godine županijama smo dali 600 milijuna KM, a općinskim proračunima 99 milijuna KM kako bi i oni, u skladu s nadležnostima, donijeli konkretne mjere pomoći građanima. Mi ih stalno pozivamo da se uključe. Prije toga ne zaboravite da smo, boreći se s posljedicama pandemije, dali pomoć gospodarstvu, zaposlenima i obrtima te tako sveukupno u vrijeme ovih kriza iz proračuna FBiH djelovali s oko milijardu maraka. Da nastavim?

Večernji list: Što ste učinili da poboljšate položaj socijalnih kategorija u Federaciji? 

- Izravna korist za građane, to mi je uvijek bila misao vodilja i kriterij. Trenutačno smo u fazi provođenja Zakona o roditeljima njegovateljima za koji smo u proračunu osigurali 27 milijuna, a korisnici će primati potporu u neto iznosu od 543 KM, na koje će se još uplaćivati svi doprinosi. Iznos dječjeg doplatka podigli smo za tri puta više od dosadašnjeg prosjeka, pa sad iznosi 103 KM i više nema diskriminacije među županijama, nitko ne može dobiti manje od 55% najniže plaće u BiH. Da zaključim, ukupno oko 140 milijuna KM godišnje iz proračuna ćemo davati za dječje dodatke, potporu roditeljima njegovateljima te za liječenje neplodnosti. 

Večernji list: Na što, eventualno, niste ponosni, odnosno što ostaje neurađeno? 

- Kada sam postao premijer 2015., glavno opredjeljenje bilo nam je provesti četiri ključna socioekonomska cilja iz Reformske agende. Tri smo u potpunosti proveli. Četvrti, koji je podrazumijevao donošenje tzv. fiskalnih zakona koji su trebali rasteretiti gospodarstvo te povećati plaće radnicima, još je od 2018. u Parlamentu FBiH. Nije da se nismo borili, ali to je iznad moje moći. Prvi cilj koji smo proveli bio je izmjena radno-pravnog zakonodavstva. Novim Zakonom o radu povećali smo fleksibilnost tržišta rada, uveli red u kolektivno pregovaranje i sačuvali FBiH od novih tužbi koje su u tom trenutku nanosile štetu veću od milijardu maraka. Drugi se odnosio na zaštitu ugroženih kategorija i izmjenu socijalnih zakona, ponajprije onih koji se odnose na mirovine, kako bi sustav postao pravedniji, transparentniji i održiviji. Zakon o MIO jedan je od najvažnijih koje je donijela Vlada FBiH. Njime su napravljeni ogromni pomaci na koje su umirovljenici čekali 20 godina. Zakon je postavio pravedan bodovni sustav, omogućio redovitost isplata, stabilnost i likvidnost MIO fonda te konstantan rast mirovina. Mirovine se isplaćuju iz proračuna, što je dovelo do dodatne sigurnosti jer je FBiH jamac isplata. Isplata mirovina stavljena je u vrh prioriteta i one se isplaćuju do svakoga 5. u mjesecu. Mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine. Dodatno, izmjenama tog zakona u ovoj godini omogućeno je da se visina mirovina usklađuje prema stopi rasta nominalnog umjesto realnog BDP-a. To je donijelo još značajnije povećanje mirovina te su stvorene mogućnosti izvanrednog usklađivanja, izuzev najviše, u ovoj godini. Treća naša reforma bila je posvećena financijskim zakonima o unutarnjem platnom prometu i o financijskom poslovanju, koji su imali za cilj povećati likvidnost gospodarstva i uvesti red kada su u pitanju plaćanja. Četvrta, koja se odnosila na izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, nažalost, i dalje stoji u ladicama Parlamenta, gdje ih je Vlada u formi prijedloga 2018. uputila u proceduru usvajanja. Najvažnija stvar za svakog gospodarstvenika, a to posebno znam jer dolazim iz gospodarstva, bila bi usvajanje tih zakona jer oni smanjuju poreze i ostavljaju prostor za povećanje plaća izravno radnicima. Zbog toga sam razočaran što taj četvrti cilj nismo ostvarili. 

Večernji list: Kako ste konkretno pomogli gospodarstvu i što je rezultat Vlade na poboljšanju gospodarskog ambijenta?

- Kao što sam već spomenuo, Federacija je, kao i sada u inflaciji, i u pandemiji ponijela najviši teret. Gospodarstvu FBiH i nižim razinama vlasti iz federalnog proračuna kroz zakone i uredbe transferirali smo 826,5 milijuna KM. Da smo uspjeli očuvati te čak i poboljšati ekonomsku stabilnost, potvrdilo je i posljednje izvješće OECD-a, gdje je navedeno da su sve mjere koje smo poduzimali bile u skladu sa standardima razvijenih zemalja, članica G20. Što se tiče povećanja međunarodne konkurentnosti, uradili smo mnogo toga kada je u pitanju poboljšanje cestovne, zračne i željezničke infrastrukture. Nikada ranije nismo izdvojili tako velika sredstva iz proračuna za kapitalna ulaganja. FBiH je danas jedno veliko gradilište. Svjedoci ste izgradnje velikog broja novih dionica na koridoru Vc, kako na sjeveru tako i na jugu. Mnogo je toga urađeno na jačanju održivosti i učinkovitosti naših javnih poduzeća. Ona su danas u mnogo boljem stanju nego što su bila 2015. Imamo manje poduzeća u vlasništvu FBiH, ali u isto vrijeme i veću dobit i izvoz. Usvojili smo i zakone koji su važni za poslovanje i koji stvaraju više prilika u privatnom sektoru. Novim Zakonom o obrtima u značajnoj smo mjeri olakšali pokretanje obrta, njegovo poslovanje, posebno tako što smo obrtnicima omogućili izvoz, što ranije nije bio slučaj. Donijeli smo Zakon o jedinstvenom registru pristojbi i naknada, kojim se propisuje da sve pristojbe i naknade različitih razina vlasti moraju biti odobrene od Federalnog ministarstva financija i unesene u registar pristojbi i naknada. Time smo povećali njihovu transparentnost. Kao idući korak potrebno je pristupiti smanjenju ili ukidanju određenih pristojbi koje su uglavnom u nadležnosti nižih razina vlasti. Od više od 3000 parafiskalnih nameta, mali broj njih rješava se na federalnoj razini, većinom se trebaju rješavati na županijskim razinama. 

Večernji list: Koliko je Federacija BiH trenutačno zadužena? 

- Vaši čitatelji, posebice u Hrvatskoj, bit će iznenađeni našom niskom stopom zaduženosti. Po preuzimanju premijerskog mjesta zatekao sam dug od 6,06 milijardi KM i smanjio ga za 600 milijuna. Onda se dogodila pandemija, pa svjetska kriza, što je rezultiralo ponovnim rastom javnog duga na 6,52 milijarde i sad ga ponovo smanjujemo. Želio bih ovo naglasiti, udio javnog duga od 25 posto u BDP-u FBiH više je nego upola manji od onog u manjem entitetu - RS-u, a u Hrvatskoj je negdje na razini, ispravite me ako griješim, od oko 74%. To dovoljno govori o ozbiljnosti i uspjehu Vlade kojom sam imao sreću ili nesreću, kako god hoćete, predsjedati tijekom jednog i pol mandata. •   

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?