Politika u BiH

Protivnika Europske unije u BiH sve je više, a argumenti im ne drže vodu...

storyeditor/2026-01-07/eu_zastave.jpg
19.01.2026.
u 21:58

Direkcija za europske integracije BiH u ljeto 2025. provela je istraživanje javnog mišljenja koje je pokazalo kako bi za ulazak u EU na referendumu glasovalo oko 70 posto građana, točnije 69,9%, a što je pad od gotovo pet posto u odnosu na dvije godine prije

Viši životni standard i kupovna moć, pravna sigurnost za ulaganje, visoka razina zaštite ljudskih prava, učinkovita borba s korupcijom i kriminalom... Brojne su prednosti članstva u Europskoj uniji, naddržavnoj organizaciji koja, uz sve svoje mane, sporosti i birokratske zavrzlame, danas ipak predstavlja svjetionik liberalizma, ekonomskih sloboda, demokracije, društva znanja, sustav koji državama članicama, uz pametno planiranje i realizaciju, omogućava do sada neviđenu gospodarsku tranziciju. I dok je pitanje proširenja EU-a danas aktualnije nego ikada uslijed geopolitičkih napetosti i ruske agresije na Ukrajinu, ali i američkog zaokreta prema Europi općenito, čini se da u BiH imamo suprotan smjer razvoja događaja, barem ako je suditi po istraživanju javnog mišljenja.

Izborna godina i mišljenja

I to je nešto na što će morati obratiti pozornost i političke stranke u BiH u ovoj godini, koja je izborna. Naravno, ovisno o kutu iz kojega se promatra ova tematika, a s obzirom na to da je pad potpore EU uglavnom vezan uz RS, onda je očekivano kako će stranke u tom entitetu dio svojeg predizbornog narativa graditi upravo na politici protivljenja EU.

Direkcija za europske integracije BiH u ljeto 2025. provela je istraživanje javnog mišljenja koje je pokazalo kako bi za ulazak u EU na referendumu glasovalo oko 70 posto građana, točnije 69,9%, a što je pad od gotovo pet posto u odnosu na dvije godine prije. Ako bi se održao referendum za ulazak Bosne i Hercegovine u EU, 9 od 10 građana Bosne i Hercegovine glasovalo bi na referendumu. Za ulazak BiH u EU glasovalo bi 7 od 10 građana.

U prosjeku 8 od 10 građana Federacije BiH i 7 od 10 građana Distrikta Brčko glasovalo bi za ulazak Bosne i Hercegovine u EU, dok je takvog mišljenja u prosjeku 5 od 10 građana Republike Srpske. U odnosu na ranija istraživanja, ovo istraživanje pokazuje da je podrška građana ulasku Bosne i Hercegovine u EU u blagom padu. U odnosu na istraživanje u 2023. godini, podrška je manja za 3,4%, a u odnosu na istraživanje u 2024., postotak podrške umanjen je za 1,3%. S padom podrške ulasku BiH porastao je postotak protivljenja pristupanju BiH u EU.

Po entitetima, 43,4% građana Republike Srpske na referendumu za ulazak BiH u EU glasovalo bi protiv, za razliku od Federacije BiH, čijih je 11,7% građana takvog mišljenja. Ulazak BiH u EU građani podržavaju zbog slobode kretanja ljudi, robe i kapitala, a potom slijede jamstva trajnog mira i političke stabilnosti te poštivanje zakona i propisa. U Federaciji BiH građani podržavaju ulazak BiH u EU zbog jamstva trajnog mira i političke stabilnosti, dok u Republici Srpskoj građani podržavaju ulazak BiH u EU zbog slobode kretanja ljudi, robe i kapitala.

Postotak građana koji ne podržavaju ulazak BiH u EU u ovogodišnjem istraživanju nastavlja trend rasta u odnosu na istraživanja iz 2024. i 2023. Najčešći su razlog zbog kojeg građani ne podržavaju ulazak BiH u EU veći troškovi života i porezi. Razlozi koji se, uz to, izdvajaju jesu gubitak raznolikosti kultura i iseljavanje stanovništva. Ove godine gubitak raznolikosti kultura zamijenio je preveliku centralizaciju u oba entiteta kao razlog za protivno glasovanje ulasku BiH u EU.

Argumenti “protiv” ne drže vodu

Argumenti protiv ulaska u EU vrlo se lako mogu osporiti usporedbom životnog standarda zemalja članica s BiH, pri čemu je vidljivo kako je članstvo u EU otvorilo mogućnost korištenja strukturnih fondova koji su ključ razvoja jednog društva. Dovoljno je pogledati neke od članica EU-a koje su doživjele nevjerojatnu pozitivnu transformaciju u godinama nakon ulaska u EU. Argument o porezima ne drži vodu jer BiH zapravo ima jednu od najvećih stopa poreznog opterećenja na rad kroz doprinose za MIO i zdravstveno osiguranje.

Nadalje, udio prehrane u mjesečnom troškovima u BiH odavno je prešao 40 posto, dok je prosjek EU-a za 2023. godinu bio oko 11,7% na hranu, 7,1% na usluge hrane i pića (out-of-home) te 1,2 - 1,6% na bezalkoholna i alkoholna pića. Europska unija za zemlje Starog kontinenta zapravo i nema alternativu u svijetu koji se pretvara u igru velikih. Tako čak i Velika Britanija uskoro donosi zakon koji će dati sveobuhvatne ovlasti kako bi se Velikoj Britaniji omogućilo usklađivanje s EU-om u širokom spektru oblasti. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata