Izbjeglička kriza koja je zahvatila Europu postala je preko noći tema broj jedan. Iako ih nema na granicama BiH, sve agencije, službe, institucije su, navodno, spremne. Ovaj problem je zasjenio i vrlo burnu raspravu proteklog vikenda u Banjoj Luci o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Daytonskog sporazuma. Tamo je bila i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto koja smatra da je rješavanje izbjegličke krize dio širih napora međunarodne zajednice. Izdvajamo dijelove intervjua predsjedateljice Krišto za tiskano izdanje Večernjeg lista BiH...

• Posljednjih dana svjedoci smo izbjegličkog vala. Kako gledate na to i mogućnost da se ova kriza prelije i na BiH?

- Pitanje migranata je presloženo, ne samo za BiH nego i za čitavu regiju i Europsku uniju, pa je sveobuhvatan i precizan odgovor teško dati u ovom trenutku. Svjesni naših odnosa i prilika, te materijalnih mogućnosti, vjerujem da institucije razmatraju ovo pitanje u širem kontekstu te da će imati adekvatan stav spram svih aspekata, sukladno svojim nadležnostima i da će odgovoriti na sve ono što ovakvo pitanje zahtjeva, od humanog odnosa prema ljudima do svih drugih izazova koji se mogu pojaviti u zemlji i u odnosima s drugim zemljama.

• Ima li nova europska agenda, u kojoj je naglasak na ekonomskim i socijalnim reformama, izgleda za uspjeh i pokretanje pozitivnih procesa u BiH?

- Europska, zapravo sad nakon njezina prihvaćanja u institucijama BiH, naša agenda je dokument na čijoj realizaciji moramo raditi. I naša spremnost za to je neupitna. No, svjesna sam da je to težak posao koji će nailaziti na otpore onih koji u postojećim odnosima vrlo dobro ostvaruju svoje sebične interese, dok narod i građani trpe negativne posljedice. Međutim, osim toga, moramo imati u vidu i postojeći ustavno-pravni okvir u BiH, državnu strukturu, podijeljene mjerodavnosti itd., što će objektivno stvarati prepreke za učinkovitije provedbe reformi.

• Je li pogrešno, po vašem mišljenju, u drugi plan gurnuti ustavne i strukturne reforme, promjene Izbornog zakona i vidite li prostora da se ova pitanja nametnu u političkom životu u BiH?

- Da, svakako. Prioritet u BiH je ustavna reforma i promjene izbornoga zakonodavstva. Zagovaram istodobni rad i na provedi ustavnih promjena koje će omogućiti, između ostaloga, i promjenu izbornoga zakonodavstva. Imamo utemeljenu i Interresornu radnu skupinu koja ima zadaću raditi na izmjenama Izbornoga zakona. Mislim kako je svima jasno da je sadašnji ustavno-pravni okvir u mnogo čemu kočnica za napredak i razvoj države i općega stanja u BiH. Samo što neki to neće javno priznati zbog želje da se postojeće stanje produži, a u kojem se dobro “snalaze”.

• Desetke je optužnica Tužiteljstvo BiH podiglo za pripadnike i časnike HVO-a koristeći političke kvalifikacije zajedničkog zločinačkog pothvata, stigmatizirajući HVO i ulogu Hrvata u posljednjem ratu. Kako na to gledate?

- Politizacija u sudstvu je pogubna za sudstvo i za one koji su predmet politizacije. Ako imamo selektivnost u procesuiranju ratnih zločina, ako se u optužnicama koriste političke kvalifikacije, ako se uvode nova kaznena djela nedefinirana zakonom, ako se cijele legitimne i legalne vojne formacije kao što je Hrvatsko vijeće obrane i upravna organizacija Hrvatska Republika Herceg Bosna navode kao ilegalne i neprijateljske, onda je više nego jasno da se radi o političkim procesima. A takvih su već deseci. Funkcija procesuiranja ratnih zločina je kažnjavanje zločinaca i pravda prema žrtvama. No, neki imaju namjeru preko selektivnoga procesuiranja zločina i njihove politizacije revidirati zbivanja iz ratnog razdoblja radi svojim političkih ciljeva. Tome se moramo energično suprotstaviti.

Kompletan intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...

Više od pola zaposlenika u ovoj industriji namjerava napustiti radno mjesto u sljedećoj godini