Njemačko gospodarstvo, nekoć uzor stabilnosti i rasta u Europi, suočava se s ozbiljnom stagnacijom i zabrinjavajućim trendom zatvaranja tvrtki.
Prema najnovijim podacima, tijekom prošle godine u Njemačkoj je zatvoreno gotovo 200 tisuća tvrtki, što je najveći broj od 2011. godine i čak 16 posto više nego godinu prije. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o ozbiljnom signalu za gospodarsku politiku te da bi posljedice mogle biti dugoročne.
Sredstva usmjeriti učinkovito
Vijeće stručnjaka za procjenu ukupnoga gospodarskog razvoja, poznato i kao “Vijeće gospodarskih mudraca”, u svom je aktualnom proljetnom izvješću istaknulo da se njemačko gospodarstvo i dalje nalazi u izraženoj fazi slabosti. “Za njemačko gospodarstvo u bliskoj budućnosti presudna će biti dva čimbenika: američka carinska politika i vladin financijski paket”, objašnjava Monika Schnitzer, predsjednica Vijeća, piše Poslovni dnevnik.
Dva ključna čimbenika
‘Za njemačko gospodarstvo presudni će biti američka carinska politika i vladin financijski paket’.
U izvješću se navodi da njemačko gospodarstvo ima malo koristi od rasta svjetskoga gospodarstva, dok američke uvozne carine dodatno opterećuju globalnu trgovinu. Posebno su pogođene izvozno orijentirane industrije, s obzirom na to da je američko tržište ključno za njemačke proizvođače. Prošle godine izvoz u SAD iznosio je više od 161 milijarde eura, što čini 10,4 posto ukupnog njemačkog izvoza. S obzirom na stagnaciju izvoza i nove trgovinske prepreke, mnoge njemačke tvrtke suočavaju se s padom narudžbi i smanjenjem prihoda.
Vijeće gospodarskih mudraca smanjilo je prognozu rasta BDP-a za ovu godinu na nulu, dok je Europska komisija također snizila svoju prognozu s 0,7 posto na nulu. Očekuje se da bi njemački BDP mogao ponovno rasti tek 2026. godine, i to za jedan posto. Znanstvenici ističu kako bi vladin financijski paket mogao dati pozitivan poticaj, osobito putem ulaganja u modernizaciju infrastrukture i kapitalne imovine, no upozoravaju da je ključno ta sredstva usmjeriti učinkovito.
U ožujku su Bundestag i Bundesrat dogovorili ublažavanje ograničenja zaduživanja kako bi se financirali izdaci za obranu, civilnu zaštitu i obnovu infrastrukture. Stvoren je i poseban fond do 500 milijardi eura, no stručnjaci napominju da će uspjeh ovisiti o tome kako će se ta sredstva koristiti.
Podaci bonitetne kuće Creditreform i Centra za europska gospodarska istraživanja (ZEW) otkrivaju da su najviše pogođena mala poduzeća, ali posljednjih godina raste i broj zatvaranja većih tvrtki. Posebno zabrinjava podatak da su u industrijskim sektorima, poput farmacije, kemije i zdravstvene tehnologije, zatvaranja porasla za više od 25 posto. U sektoru IT-a, ekološke tehnologije i dijagnostike broj zatvorenih tvrtki povećao se za četvrtinu, što je iznenađujuće jer se radi o industrijama budućnosti.
Stručnjaci ističu da je glavni razlog tome ozbiljan nedostatak kvalificirane radne snage i rastući konkurentski pritisak iz inozemstva. Ekonomist Creditreforma Patrik-Ludwig Hantzsch upozorava: “Prije svega, industrijska poduzeća pate zbog visokih troškova energije u proizvodnji, dok istodobno raste konkurentski pritisak stranih ponuđača. Mnoge tvrtke sele svoju proizvodnju u inozemstvo, zatvaraju pogone ili uopće više ne ulažu u Njemačku.”
Odlučne strukturne reforme
Zatvaranja ne znače nužno stečajeve – često su to i dobrovoljne obustave poslovanja, primjerice, kada vlasnici ne mogu pronaći nasljednika ili žele otići u mirovinu. No, sve više poduzeća zatvara se zbog loših dugoročnih izgleda, čak i ako su trenutačno profitabilni. Njemačko gospodarstvo nalazi se na prekretnici.
Izlazak iz stagnacije zahtijevat će odlučne strukturne reforme, učinkovitu provedbu vladinih mjera i jačanje konkurentnosti. Stručnjaci upozoravaju da bez brzih i učinkovitih promjena Njemačka riskira dugoročnu eroziju svoje industrijske baze i gubitak pozicije jednoga od vodećih svjetskih gospodarstava.
