Proteklih mjeseci u javnosti su se mogle čuti izjave kako je proračun BiH ugrožen i da se država mora financirati zaduživanjem. Faruk Hadžić, poznati ekonomski analitičar, radio je istraživanje i napravio tablicu ekonomskih pokazatelja, i to samo za Federaciju od 2008. do 2016, piše Večernji list BiH. Prema tome, Hadžić ističe kako se deficit u proračunu počeo javljati još 2008. godine i tada je iznosio 58 milijuna KM. - On se godinama povećavao, međutim, u mandatu premijera Novalića drastično je povećan. U 2015. godini deficit federalnoga proračuna iznosio je 674 milijuna KM. U 2016. godini deficit je još više rastao i iznosio je 712 milijuna KM. U 2017. godini projekcija je rekordna 762 milijuna KM. Hadžić naglašava kako je u istom razdoblju godišnje za otplatu duga izdvajano 878 milijuna KM 2015. godine i 994 milijuna KM 2016.
- Prosječne plaće gotovo se nisu ni mijenjale od 2012. godine, a indeks potrošačkih cijena svake je godine rastao. Rezultati su sve veći odlasci mladih, “bijela kuga”, veće siromaštvo, pola milijuna nezaposlenih, manje novca za trošenje i ekonomija koja je pred kolapsom, ističe analitičar Hadžić. U svoj toj tami brojki koja je BiH uzela pod svoje, Hadžić spominje i rješenja koja bi mogla pomoći da se zemlja izvuče iz teške situacije. - Ako nešto radimo loše, onda to trebamo zaustaviti i pokušati s novim pristupom i novom ekonomskom politikom jer mi stalno pokušavamo isto, nadajući se drugačijim rezultatima, naglašava. Broj od pola milijuna nezaposlenih Hadžić vidi i kao strašan potencijal u smislu promjene klime koja bi se u predstojećem vremenu trebala više bazirati na gospodarstvo.
- Drukčije i pozitivne rezultate možemo ostvariti potpuno drugačijim pristupom u ekonomskoj politici. Ekonomiju možemo oporaviti samo novim zapošljavanjem u realnom sektoru. Pola milijuna nezaposlenih osoba ekonomski su problem, ali i strašan potencijal. Kako bismo krenuli sa zapošljavanjem, potrebno je prvo smanjiti ili ukinuti izravne poreze i razne parafiskalne namete koji guše gospodarstvo. Na taj način više novca ostaje “običnim” ljudima koji ga počinju trošiti i time započinje novi ekonomski ciklus - ciklus potrošnje. Nova potrošnja daje signal poduzećima da dolazi do rasta potražnje za dobrima i uslugama te oni odlučuju povećati proizvodnju ili broj pruženih usluga. Negdje će im trebati i dodatne radne snage da se odgovori rastućoj potražnji. Novac se kroz bržu potrošnju brže oporezuje preko PDV-a, čime se više novca skuplja i učinci su veći za cijelu ekonomiju. Novac se multiplicira preko učinaka multiplikatora, i to čak 7 i do 10 puta, govori za Večernji list o svojoj analizi ekonomski analitičar Hadžić.
