Božićnice, tradicionalna blagdanska nagrada koju radnici u prosincu iščekuju s posebnim nestrpljenjem, i ove su godine jedna od najčešćih tema razgovora na radnim mjestima. No, dok se u Hrvatskoj može govoriti o jasnim trendovima i konkretnim iznosima, u Bosni i Hercegovini taj je razgovor - kao i mnogo toga drugog - raspršen, neujednačen i opterećen raspravama koje često nemaju veze s biti pitanja - koliko će radnici zapravo dobiti?
Stroža politika
Podaci iz Hrvatske pokazuju zanimljiv pomak. Prema istraživanju tvrtke MojPosao, broj zaposlenih koji očekuju božićnicu pao je s prošlogodišnjih 86 posto na 74 posto. Dakle, tri četvrtine radnika ipak vjeruju da će dobiti dodatak uz plaću, ali je pad očekivanja značajan i jasan signal. Razlog leži u sve strožim politikama tvrtki i slabijim poslovnim rezultatima dijela poslodavaca. Unatoč tome, prosječna božićnica u Hrvatskoj ove godine iznosit će 464 eura - 65 eura više nego lani - što je jedan od najvećih skokova unatrag nekoliko godina, pri čemu će vjerojatno padati rekordi u isplatama. Istraživači primjećuju još jednu zanimljivost - prije uvođenja eura radnici su gotovo savršeno pogađali iznose koje bi mogli primiti. Preciznost je bila gotovo “u lipu”. Nakon prelaska na euro dogodio se znatno veći jaz između očekivanja i stvarnih isplata. - Zaposlenici tek usklađuju percepciju s novom valutom, pa su prošle godine božićnice bile najviše precijenjene - navode istraživači. Drugim riječima, radnici žele više, poslodavci daju koliko mogu, a percepcija vrijednosti novca u novom sustavu još se uvijek stabilizira. A kakva je situacija u Bosni i Hercegovini? To je pitanje koje bi - s obzirom na ekonomske uvjete i inflacijske pritiske - trebalo biti u prvom planu. No ovdje se, kao i u mnogo čemu, fokus javnosti često pomakne na sporedne, pa i trivijalne teme.
Na jednoj društvenoj stranici povela se polemika treba li uopće koristiti pojam “božićnica” u zemlji različitih vjeroispovijesti. Rasprava je munjevito krenula prema očekivanom smjeru - nacionalnim i vjerskim rovovima - sve dok se nije oglasio jedan korisnik, musliman po vjeroispovijesti, i vrlo razumno objasnio - naziv potječe od vremena kada su poslodavci nagradu isplaćivali neposredno prije Božića, najvećeg kršćanskog blagdana, i kao takav je tradicionalno ustaljen.
- Ne vidim razloga da ga mijenjamo - zna se što znači, a ne vrijeđa nikoga - napisao je, smirivši raspravu mnogo elegantnije nego brojni stručni komentatori. No, dok se u BiH raspravlja o nazivima, iznosi božićnica ostaju gotovo tabu. Ne postoji službena analiza, poslodavci rijetko javno iznose podatke, a radnici se nerijetko boje pitati. Ipak, prema informacijama koje je prikupio Večernji list BiH, ove će se godine božićnice u privatnom sektoru kretati od 300 do 1500 KM, ovisno o veličini i snazi tvrtke. Najveće kompanije, posebno one koje su i tijekom godine ostvarivale rast prometa, radnicima će isplatiti troznamenkaste iznose koji su za prosječnu bosanskohercegovačku plaću itekako značajni.
Sugovornik Večernjeg lista, vlasnik uspješnog privatnog poduzeća iz Hercegovine, potvrdio je da će svojim zaposlenicima isplatiti 1000 KM božićnice. Iako ne želi javno istupati s imenom, njegova poruka radnicima odražava filozofiju kakvu bi mnogi voljeli čuti od svojih poslodavaca. - Naši ljudi cijelu godinu rade odgovorno, pošteno i s velikom predanošću. Smatram da je božićnica način da im zahvalimo na njihovu trudu i da im, barem malo, olakšamo troškove koje donosi kraj godine. Radnik koji osjeti da se njegov rad cijeni ulazi u novu godinu motiviraniji, zadovoljniji i spremniji na nove izazove. To je dobro i za njega i za nas kao poslodavce - kazao je vlasnik.
Rast troškova života
Jedno je jasno - dok se u Hrvatskoj pomno bilježe i očekivanja i isplate, BiH ostaje zemlja u kojoj se o plaćama i dodacima govori tiho, gotovo stidljivo. Radnici očekuju, poslodavci kalkuliraju, a javnost nagađa. U vremenu kada troškovi života rastu brže od primanja, pitanje božićnica postaje više od simbolike. Ono je pokazatelj odnosa poslodavca prema radniku, ali i ogledalo ekonomskog stanja u zemlji. A iako BiH nema službene statistike, barem je jedno sigurno - onima koji će dobiti 300, 500 ili 1000 maraka - taj će iznos, kakav god bio, značiti mnogo.
Otvori KEKS Pay
