Još jedan dio dogovora sastanka čelnika parlamentarne većine u Federaciji BiH koji je održan polovinom siječnja je ispoštovan. Nakon što je proračun Federacije BiH prošloga tjedna dobio potporu u oba doma Parlamenta Federacije BiH, zastupnici HNS-a BiH i SDA, kako su i najavili, nisu došli na izvanrednu sjednici Zastupničkog doma koju su sazvali oporbeni SDP i DF. Prema poslovniku o radu toga doma, 20 zastupnika može sazvati sjednicu. Tu su mogućnost zastupnici SDP-a i DF-a iskoristili, a namjera im je bila raspravljati i usvojiti Zakon o izbornim jedinicama, čiji su predlagatelji. Zakonom o izbornim jedinicama koji predlažu SDP i DF iz svake bi se županije u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i dalje birao najmanje po jedan izaslanik iz reda konstitutivnih naroda te reda ostalih, a tamo gdje ih nema, u Dom naroda bi ušao sljedeći s liste pripadnika određenog naroda ili ostalih koji ima najviše glasova. Osnovno polazište za izbor izaslanika ostao bi popis iz 1991. godine, do povratka svih na svoje, a ako popuna izaslanika u prvom krugu ne bi dala rezultata, drugi krug izbora vršilo bi Središnje izborno povjerenstvo BiH tako što bi se Dom naroda popunjavao izaslanicima iz nedostajućih naroda i što bi mandat dobili oni koji imaju najveći broj glasova u svim županijama. Takav način izbora izaslanika u Dom naroda diskriminirajući je za malobrojnije Hrvate, ali i Srbe čiji je broj drastično pao u sredinama Federacije BiH koje je u ratu kontrolirala Armija BiH te je suprotan presudi Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića po kojoj su spomenute odredbe ocijenjene diskriminirajućima, ističu predstavnici stranaka s hrvatskim predznakom.
Pozivu SDP-a i DF-a za sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o njihovu prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama odazvala su se 43 od 98 zastupnika, koliko ih ima Zastupnički dom. Zbog nedostatka kvoruma, propao je pokušaj oporbe u donošenju zakona koji bi dodatno oslabio poziciju Hrvata u Federaciji BiH te Bošnjacima omogućio suvereno zavladati ovim entitetom, a što bi izazvalo najtežu političku krizu od Daytona i završetka rata. Uz zastupnike SDP-a i DF-a na sjednici su bili i zastupnici Naše stranke, A-SDA, Stranke za BiH, a u vrijeme u koje je sazvana sjednica u dvorani je bila i većina zastupnika SBB-a. No, na konferenciji za novinare koja je održana nakon neuspjelog pokušaja oporbe da na razini Federacije BiH izglasa Zakon o izbornim jedinicama, nitko od predstavnika SBB-a koji su dio vladajuće većine u Federaciji BiH nije medijima obrazložio svoj postupak. Oporba je za svoj neuspjeh najviše okrivila SDA za koji tvrdi da je između ucjena HDZ-a BiH i Federacije BiH izabrao ucjene HDZ-a BiH, što bi trebao objasniti svojim biračima. - Na sceni je politički kukavičluk SDA koji je između stranačkih i državnih interesa odabrao stranačke interese i ucjene HDZ-a BiH - izjavio je Đenan Đonlagić, predsjednik Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. - Poručio bih SDA da se na takav način ne brane interesi bošnjačkoga naroda ni FBiH - poruka je Mirsada Topčagića, zastupnika A-SDA, koji se, uz zastupnike Naše stranke i Stranke za BiH, odazvao pozivu SDP-a i DF-a. Prema ocjeni Nermina Nikšića, predsjednika oporbenoga SDP-a BiH, nedolaskom na sjednicu HDZ BiH i SDA su poručili kako su za “mostarizaciju” cijele FBiH, a za taj proces, uz SDA i HDZ BiH, Nikšić je optužio i međunarodnu zajednicu. Potpredsjednik FBiH Milan Dunović (DF) pozvao je članove SDA da svojim biračima objasne zašto su odustali od multietnične FBiH koju predloženi Zakon o izbornim jedinicama SDP-a i DF-a, tvrdi, predviđa. Čelnici oporbenih stranaka u FBiH poručili su da od zakona ne odustaju, odnosno da će nastaviti tragati za načinom kako ga staviti na dnevni red Parlamenta FBiH iako je donošenje Izbornog zakona na državnoj, a ne entitetskoj razini.
