Ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić izrazio je sućut zbog smrti kolege Salka Bukvarevića, koji je preminuo prošloga tjedna, navodeći kako je i taj slučaj pokazao da se radi o ozbiljnom zdravstvenom problemu izazvanom pandemijom koronavirusa. On u intervjuu za Večernji list BiH poziva građane na pridržavanje mjera kako bi cijeli sustav uspio odgovoriti ovome najvećem zdravstvenom iskušenju u modernoj povijesti.
Poštovani ministre, kada ćemo pobijediti epidemiju koronavirusa?
- Iz vašeg pitanja može se prepoznati percepcija velikog broj ljudi koji očekuju, vjeruju, nadaju se kako će netko u jednom trenutku reći “gotovo je” ili “bit će gotovo tad i tad”. Ali, istina je drukčija. Virus je tu i još dugo će biti tu i svi ljudi moraju prihvatiti da sada živimo u uvjetima stalne prijetnje i da moramo prihvatiti “novu normalnost” o kojoj se stalno govori. Ali, to ne znači prihvatiti da je virus tu i da se ne možemo nikako zaštititi, nego prihvatiti nove norme i pravila ponašanja. Samo tako možemo zaštititi i sebe i druge, prihvaćajući nova pravila ponašanja koja podrazumijevaju da smo individualno na stalnom oprezu. Držanje distance, nošenje maski, izbjegavanje većeg okupljanja ljudi, često i temeljito pranje ruku... Svatko od nas mora svaki dan i u svakoj situaciji procjenjivati rizik od infekcije i sukladno tome ponašati se i donositi osobne odluke. Da rezimiram, ovo će trajati još dugo i pred nama je vrijeme neizvjesnosti u kojem se moramo osobno pridržavati mjera i preporuka kako bismo zaštitili sebe i druge.
Dogodio se nagli skok broja zaraženih nakon popuštanja mjera. Postoji li opasnost od povratka staroga režima strogih mjera zabrana?
- Prvo, prijeti nam vrlo loš scenarij. Broj oboljelih i umrlih raste. U srpnju imamo registriranih više od 4000 oboljelih i 100 smrtnih ishoda. Samo u posljednjem tjednu više od 30 smrtnih slučajeva. Situacija je iznimno ozbiljna i apeliram na to da svi to prihvatimo i da se zajednički borimo tako što ćemo maksimalno poštovati propisane mjere i preporuke. Nijedna mjera nije isključena u predstojećem razdoblju. No, želim istaknuti da strogi “lockdown” nije jedina mjera. Sve ovo vrijeme postoji niz vrlo jasnih mjera i preporuka koje su donesene navrijeme. Koliko se one provode na terenu, drugo je pitanje. Kako od pojedinaca tako i nadležnih inspekcija i ministarstava unutarnjih poslova, ali i vlada i drugih tijela na svim razinama vlasti. Stvorila se pogrešna percepcija da su za sve nadležni krizni stožeri ministarstava zdravstva. To nije točno. Krizni stožeri koordiniraju mjere unutar zdravstvenog sektora i donose naredbe, ali sve institucije i dalje trebaju raditi svoj posao, a to je provedba mjera na terenu. Moraju svi raditi svoj posao, preuzeti svoj dio odgovornosti, ali i inicijativu, te dati maksimalan doprinos, a ne kriti se iza kriznih stožera ministarstava zdravstva. Ova kriza nadilazi zdravstvo, potreban je zajednički pristup i angažman svih tijela vlasti.
Što ponajprije treba poduzeti kao odgovor?
- Da bismo izbjegli najcrnji scenarij, slom zdravstvenog sustava, pa i stroge mjere zabrane, moramo djelovati zajedno. Potpuno razumijemo da je stanovništvo umorno i da ima svoje strahove i brige i želi se vratiti u normalan život. Jedni traže uvođenje strogih mjera, drugi su zabrinuti za ekonomske posljedice i da će ostati bez posla i prihoda. Razumijemo i jedne i druge, ali sve to moramo zajedno pretvoriti u akcije koje će poboljšati trenutačnu jako lošu situaciju. Umorni su i zdravstveni djelatnici koji su više od pola godine na prvoj crti i rade danonoćno. Ali, svi smo na istoj strani, u ovome smo zajedno i ne smijemo se predavati. O svima nama pojedinačno ovisi kakvu ćemo situaciju imati i kakve će eventualne nove mjere biti ili neće biti uvedene.
Kako komentirate odnos susjednih zemalja prema BiH u pogledu karantene zbog sprječavanja širenja zaraze koronavirusom?
- Svaka država donosi mjere za koje smatra da su nužne u cilju zaštite svog stanovništva. Trenutačno je situacija kod nas jako teška, imamo stalni porast broja oboljelih i umrlih. I tu se moram vratiti na poruku koju stalno ponavljamo: o nama svima ovisi kakva će situacija biti u našoj zemlji, a potom i kako će se drugi prema nama odnositi. Ovo je zajednička borba svih nas, i građana, i zdravstva i sustava općenito. Svi želimo da i epidemiološka situacija bude povoljnija i da gospodarstvo prodiše te da živimo koliko je moguće normalnije. Ali, u tome smo zajedno i zajedno moramo djelovati. Pridržavanje propisanih mjera i preporuka kada se radi o svakom pojedincu dio je rješenja, a ne problema.
Ima se dojam kako je značajno manje drugih bolesti eskaliralo, a neki tvrde da je to povezano s povećanom higijenom?!
- Ne bih davao paušalne ocjene, nego isključivo na temelju službenih i znanstvenih podataka. Činjenica je da je situacija što se tiče širenja koronavirusa izrazito nepovoljna.
Jeste li zadovoljni kako je zdravstveni sustav odgovorio na ovaj epidemijski izazov?
- Mislim da zdravstveni sustav daje i više od 100% svojih kapaciteta i na prvoj crti je sve vrijeme. U prvom udaru, koji je doveo do sloma zdravstvenih sustava u mnogo razvijenijim i bogatijim zemljama od naše, mi smo po rezultatima bili među najboljima u Europi. Sada, nažalost, po broju oboljelih na suprotnoj smo strani. Naravno, to ima veze i s popuštanjem strogog “lockdowna”, koji iz niza razloga nije dugoročno rješenje i od kojeg je većina zemalja odustala, ali i činjenice da smo na globalnoj razini u velikoj borbi s pandemijom virusa koji je nepredvidiv i koji se jako lako prenosi. Ovo je najveća zdravstvena kriza, ali i općenito, globalna kriza u modernoj povijesti čovječanstva. I ona utječe na sve nas na više načina. Zdravstveni djelatnici, kako epidemiolozi na terenu tako i zdravstveni profesionalci koji izravno rade s COVID-19 pacijentima, daju sve od sebe, ali im je potrebna pomoć svih nas.
Je li u stanju naše zdravstvo izdržati eventualno novi val najesen?
- Ako se nastave trenutačni trendovi, postoji realna prijetnja da će situacija nadići kapacitete našeg zdravstvenog sustava. Bolnički kapaciteti se pune, zdravstveni djelatnici su jako umorni i iscrpljeni i situacija je vrlo ozbiljna. Vidjeli smo da su i jači i bogatiji sustavi od našeg pucali pod velikim priljevom pacijenata. Mi nismo imuni na takav crni scenarij. Ponavljam i ponovit ću sto puta, samo zajedno, maksimalno se pridržavajući mjera i preporuka, možemo smanjiti broj zaraženih. Ovo je duga borba i još dugo će trajati s valovima infekcije kroz koje ćemo prolaziti. Mi nismo ni u jednom trenutku, čak i kad smo imali gotovo savršenu situaciju, govorili da smo pobijedili jer smo svjesni da se virus ne može tako pobijediti. Mi smo pozivali i pozivamo na oprez. Mi i sad pozivamo na pridržavanje mjera, koje može biti i jest učinkovito, ali ako se svi toga pridržavamo. Svatko od nas mora donositi osobne odluke koje su usmjerene na zaštitu vlastitog, ali i zdravlja drugih.
Kazali ste da se čeka na otkrivanje cjepiva. Može li se sada dati konačan odgovor protivnicima cijepljenja, nakon eskalacije pandemije koronavirusa, koliko je taj proces važan?
- Ova pandemija cijeli je svijet promijenila. Evo, već cijelu ovu godinu ljudima se promijenio život i još ne znamo koliko će još dugo sve ovo trajati. A uzrok potpune promjene naših života je zarazna bolest za koju nemamo cjepivo. Neke druge zarazne bolesti u prošlosti su na sličan način utjecale na život svih ljudi, ali su iskorijenjene ili stavljene pod kontrolu uvođenjem učinkovitog i sigurnog cjepiva. Pa razmislimo kroz što svijet trenutačno prolazi zbog zarazne bolesti za koju još nemamo cjepivo. Potpuna promjena načina života, imali smo razdoblja zaključavanja u kuće, uvodili karantene na koje je čovječanstvo i zaboravilo. A zaboravilo je upravo zbog cjepiva. Nadam se da ćemo i za ovaj virus dobiti učinkovito i sigurno cjepivo, jer je to najbolje i jedino dugoročno rješenje.
Postoje tvrdnje kako se radi o svjetskoj uroti za stvaranje novog poretka, pa čak i da se plaća kako bi se prijavila smrt pacijenata od koronavirusa. Kako to komentirate?
- Da, jako je puno različitih teorija zavjera, od kojih neke zvuče zaista nevjerojatno i banalno, ali mislim da svijet - jer to nije nikakva ekskluzivnost ovih prostora, nego globalno – treba postaviti sebi pitanje zašto neki ljudi, i to nemali broj, vjeruje u takve teorije zavjera. Možda to jednim dijelom ima veze i s tim da je uistinu teško prihvatiti neizvjesnost i kako nam se svakodnevni život na koji smo navikli promijenio i kako to još nije riješeno nekakvim čarobnim štapićem. Ogromna je ovo promjena i velike su posljedice ove pandemije koje ćemo još dugo računati i trpjeti. Ali, svakako, vjerujem da će se ozbiljne znanstvene studije provoditi i vezano za ovaj fenomen i možda će nam one ponuditi neke odgovore, ali i rješenja za budućnost.
Dosta je rasprava među stručnjacima štite li nas maske od zaraze koronavirusom ili pak mi samo štitimo druge?
- Ako svi štitimo druge, onda na taj način štitimo i sebe. Ja štitim vas, vi štitite mene. Dosta je dokaza da pravilno nošenje maski pridonosi smanjenju širenja ovog virusa, a ta mjera je učinkovitija ako više ljudi nosi masku. Međutim, samo nošenje maski nije dovoljno, nego uz držanje distance, često i temeljito pranje ruku, ne dodirivanje lica i maski. Brojne zemlje, uključujući i našu, uvele su nošenje maski kao obvezno. U konačnici, i WHO je promijenio svoje prvobitno stajalište vezano za nošenje maski, pogotovo u zajednicama gdje je visoka transimisija virusa i mjestima gdje je teško držati potrebnu distancu.
Što će biti vaša preporuka oko rada škola - online ili uživo?
- To će umnogome ovisiti o epidemiološkoj situaciji uoči početka školske godine. U svakom slučaju, procjenu će donijeti Krizni stožer Ministarstva na prijedlog epidemiologa. Iako djeca vrlo rijetko imaju teže simptome bolesti izazvane koronavirusom, treba imati na umu da mogu biti prenositelji virusa, a škole su općenito veliki kolektivi pogodni za širenje virusa. S druge strane, ne moramo osobito objašnjavati što redovito školovanje znači za razvoj naše djece. U svakom slučaju, ne mogu u ovom trenutku prejudicirati, ali to će biti predmet ozbiljne analize naših epidemiologa - hoće li i pod kojim uvjetima biti nastave.
Hoće li se respiratori oko kojih postoji korupcijska afera moći uopće koristiti u zdravstvenim ustanovama?
- Odgovor na to pitanje trebala bi nam dati Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH koja je dala odobrenja za uvoz navedenih respiratora. Trenutačno su ti respiratori predmet istražnih radnji Tužiteljstva BiH i nije mudro sada dati bilo kakav komentar.
Djeluju li sada županije usklađeno i postoji li zajednički pristup u rješavanju ovoga problema?
- Kao što znate, Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva donosi naredbe koje dostavlja kriznim stožerima županijskih ministarstava zdravstva. Načelno, postoji zajednički pristup, ali županije su uvijek na prvoj crti obrane i s različitim mogućnostima u smislu financijskoga segmenta i u smislu kadra i opreme. Sukladno epidemiološkoj situaciji, kako na razini cijele Federacije tako i županija, pa čak i uže, recimo općina, treba što prije lokalizirati izvor zaraze. To je, uostalom, pristup koji su zauzele i druge europske zemlje, da se što više djeluje lokalno kako bi se pojedina žarišta stavljala pod kontrolu. Koristim priliku i pozivam županije da svoje resurse zajednički iskoriste protiv širenja COVID-19 koji ne poznaje granice. Ovom prilikom bih istaknuo da su i odlukom o prestanku stanja prirodne nesreće obvezana federalna, županijska i općinska tijela vlasti da poduzimaju i dodatne poslove u cilju otklanjanja posljedica ove javnozdravstvene krize.•
Otvori KEKS Pay
