Na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH održanom u Bruxellesu istaknuto je kako će Europska komisija u pripremi mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo posebnu pozornost posvetiti provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, kao i fenomenu postojanja “dviju škola pod jednim krovom”, čime se potvrdilo ranije pisanje Večernjaka o ključnim prijeporima koji su nametnuti na bh. putu prema Uniji.
Novi prijepori
Najprije je riječ o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga koje dodiruju samu bit ustavnopravnog sustava BiH, a koji je pak sastavni dio Međunarodnog mirovnog sporazuma o zaustavljanju rata koji se bez suglasnosti potpisnika i jamaca teško može mijenjati, piše Večernji list BiH. Sud u Strasbourgu donio je više presuda protiv BiH. Najpoznatija je u predmetu “Sejdić i Finci” u kojoj je zatraženo manjinama omogućiti da se mogu kandidirati i biti birani na najviše državne dužnosti u Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Uz tu, presudu protiv BiH zbog diskriminacije dobila je i Azra Zornić po istoj osnovi jer tvrdi da ne pripada ni jednome od triju konstitutivnih naroda. U tom predmetu jedan je sudac Suda u Strasbourgu izdvojio mišljenje primjećujući “da taj predmet pokreće jako složena pitanja u pogledu obujma ustavnog prava” te će zasigurno postati razlog budućih prijepora. U svim presudama navodi se kako je BiH zastupao predstavnik vlade BiH, što će u ovoj zemlji u najmanju ruku izazvati prijepore, a moguće čak i osporavanja odluka s obzirom na to da BiH ima Vijeće ministara, a ne vladu. Pa čak i takva “vlada” također je upozorila da “BiH ne može biti odgovorna za sporne ustavne odredbe jer je Ustav BiH dio međunarodnog ugovora, Daytonskog sporazuma”. No, takvo objašnjenje Sud u Strasbourgu nije prihvatio. Još se dvije odluke odnose na diskriminaciju s obzirom na sudjelovanje i biranje u izbornom procesu.
OHR krivac
To su presude za Albanca Samira Šlakua koji je stručni savjetnik u Odjelu za zaštitu prava i suradnju s nacionalnim manjinama pri Ministarstvu za ljudska prava BiH. Sud u Strasbourgu u njegovu slučaju odbio je zahtjev za financijskom naknadom. Njegov zahtjev identičan je kao u dva prethodna predmeta. Posve drukčija od svih je žalba koju je Sud u Strasbourgu također prihvatio, a odnosi se na Ilijaza Pilava. U pitanju je Bošnjak koji živi u Republici Srpskoj, a kome nije omogućeno ni kandidirati se za poziciju člana Predsjedništva BiH, ali ni glasovati eventualno za svoga člana Predsjedništva BiH. Sve te prijave i presude donesene su uz blagoslov bošnjačkih političkih stranaka koje imaju posve druge motive od predstavnika manjina. A to je da se kroz promjenu političkog sustava osigura dominacija najbrojnijeg naroda nad Hrvatima i Srbima, što se, uostalom, i sada pokušava provesti. Na sastanku u Bruxellesu najavljeno je da će se raditi na rješavanju, odnosno ukidanju fenomena “dviju škola pod jednim krovom”. Taj je proces osmislio OHR, a unutar jedne škole nastava se odvija po zasebnim nastavnim hrvatskim i bošnjačkim planovima i programima.
