Odluka Središnjeg izbornog povjerenstva da će se unatoč nepostizanju dogovora o izbornoj reformi opći izbori u Bosni i Hercegovini održati 2. listopada ove godine potaknula je lidera Hrvata u BiH Dragana Čovića da napiše još jedno pismo brojnim američkim, europskim i drugim međunarodnim dužnosnicima, u kojem ih upozorava da zemlja klizi u još dublju krizu, piše Večernji list BiH.
Slave poraz HDZ-a
Među ostalim, Čović upozorava i na sve otvorenije nakane bošnjačke politike da se postojeći izborni zakon iskoristi kako bi se na listopadskim izborima potpuno izguralo Hrvate iz institucija vlasti. Osim što bi to dodatno destabiliziralo BiH, novo preglasavanje Hrvata dovelo bi u pitanje njihov status kao ravnopravnog konstitutivnog naroda u BiH.
U sarajevskim političkim krugovima odluka SIP-a o raspisivanju izbora otvoreno se slavi kao poraz HDZ-a, odnosno hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora. Jednako tako, Čovićeva najava provedbe zaključaka s izvanrednog sabora HNS-a tumači se kao otvorena prijetnja i protudaytonska aktivnost te se prizivaju međunarodne sankcije protiv čelnika HDZ-a i HNS-a BiH. Riječ je o reakciji na zaključni dio Čovićeva pisma upućenog međunarodnim dužnosnicima.
– S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, Hrvatski narodni sabor pristupit će realizaciji svih zaključaka s izvanrednoga zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora u BiH od 19. veljače 2022. te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskoga konstitutivnog naroda u BiH – napisao je Čović.
Taj “sporni” zaključak sa sabora HNS-a nije do kraja pojašnjen, ali očito je da će hrvatski politički predstavnici i službeno predložiti preustroj BiH ukidanjem jedne od dviju međurazina vlasti, između općinske i državne, te vraćanje principima federalizma i konsocijacijske demokracije na kojima su stvarani i Washingtonski i Daytonski sporazum, odnosno Federacija BiH i današnja država BiH. U praksi bi to moglo značiti preustroj entiteta, okrupnjavanje županija ili bilo kakvu drugu promjenu u odnosu na sadašnje stanje. A stanje je takvo da je Republika Srpska odavno srpski entitet, a Federacija BiH postupno, ali sigurno postaje bošnjački entitet. Hrvati tako formalno ostaju konstitutivan narod, ali “na terenu” se svode na nacionalnu manjinu u oba entiteta, a time i BiH u cjelini.
Pregovori o izbornoj reformi u najvećem dijelu hrvatske javnosti u BiH shvaćeni su kao posljednji pokušaj da se u sadašnjoj organizaciji te države osigura jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda. Kako se to nije ostvarilo, hrvatska politika u BiH nalazi se i pred svojevrsnim pritiskom svoje javnosti da pokrene druge procese. Jasno je, a to je naznačeno i u zaključcima sa sabora HNS-a kao i u Čovićevu pismu, da su to politički procesi i da će se poštivati pravne procedure. Drugim riječima, tražit će se rješenja s drugim političkim subjektima unutar BiH i međunarodnom zajednicom. Teško je i zamisliti da bi se hrvatska politika u BiH odlučila na neke jednostrane poteze niti bi pri tome imala kakvog saveznika.
Nema jednostranih poziva
Hrvatske stranke sudjelovat će na predstojećim izborima, a uz pomoć Republike Hrvatske nastojat će što bolje objasniti i argumentirati političku poziciju Hrvata u BiH. Američko i britansko veleposlanstvo u BiH reagirali su na Čovićevo pismo, jasno upozorivši na neprihvatljivost jednostranih poteza.
– Svakog političkog aktera koji razmatra ili prijeti jednostranim potezima suprotno zakonskom i ustavnom poretku ove zemlje podsjećamo da je to put koji će voditi samo k povećanoj izolaciji i da je takvo djelovanje suprotno interesima građana ove zemlje – objavilo je britansko veleposlanstvo, dok američko poručuje da su “prijetnje daljnjom podjelom BiH antidaytonske, destabilizirajuće i u suprotnosti s euroatlantskim putom BiH”.
Stoga je pred hrvatskom politikom u BiH u sljedećem razdoblju veliki izazov kako artikulirati i zaštititi poziciju hrvatskog naroda, a istodobno ne izazvati negativne reakcije Zapada. U tom smislu, vrlo važnom se čini lobistički i svaki drugi angažman službenog Zagreba i njegove diplomatske mreže u svijetu. Hrvati u BiH nemaju veliki manevarski prostor, ali ne mogu si priuštiti ni pasivno promatranje vlastitog dekonstituiranja.
