Zastupnica Vijeća ministara BiH u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu Monika Mijić upozorila je da je predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH Amila Omersoftić 18. 12. 2012. godine, nakon što je donesena prvostupanjska presuda u slučaju “Ališić protiv BiH”, pismeno zatražila od ministra za ljudska prava i izbjeglice “da upozori agenticu Mijić da poduzme sve pravne lijekove da se obori presuda u slučaju Ališić”. “Dakle, Omersoftić je zahtijevala uime Udruženja štediša BiH da se podnese žalba protiv ove povijesne presude koja je, nakon žalbe Slovenije i Srbije, konačno potvrđena od Velikog vijeća od 17 sudaca Suda u Strasbourgu. Također, u ovom istom dopisu, Omersoftić je ovu povijesnu i spasonosnu presudu za BiH i njene štediše i hrvatske štediše nazvala ponižavajućom”, navodi Mijić u reagiranju, upućenom na adrese bh. medija. Istodobno, podsjeća javnost da je troje BiH štediša u ovom slučaju podnijelo tužbu protiv BiH i drugih država bivše SFRJ za povrat štednje iz Ljubljanske banke i Invest banke. Kako dalje navodi, osnov njihove tužbe jeste tvrdnja da je povrat ove štednje pitanje sukcesije SFRJ i da štednju moraju vratiti sve tužene države - sljednice bivše SFRJ. “Na ovaj način, štediše - tužitelji su išli u korist glavne neistinite teze Slovenije pred Sudom da je riječ o sukcesiji, odnosno teze da novac štedišama treba isplatiti BiH, jer je štednja polagana na njenom teritoriju”. “Prema tome, BiH je, u svrhu obrane sebe kao tužene stranke i u svrhu konačnog povrata štednje svim štedišama u BiH i u Hrvatskoj, te u svrhu dokazivanja pred Sudom da je u ovom predmetu isključivo riječ o privatno-pravnom odnosu između banke i štediša, a ne o sukcesiji duga bivše SFRJ, morala voditi pravnu bitku na nekoliko “žestokih” frontova. Borili smo se protiv tvrdnji troje naših štediša - tužitelja, protiv tvrdnji Slovenije i Srbije, protiv 20 g. dugih predrasuda Suda i Parlamenta Vijeća Europe da je riječ o sukcesiji i podjeli zajedničkog duga SFRJ, te protiv najjačih međunarodnih, skupo plaćenih odvjetnika, stručnjaka za financije, bankarstvo, međunarodno pravo i ljudska prava”, navodi zastupnica BiH.     

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura