INTERVJU: Zvonko Vidović

Presudama se narušava stereotip o UZP-u koji je uspostavio Haaški sud

24.05.2018.
u 10:00

Nepravomoćna presuda nekadašnjem zapovjedniku II. bojne HVO-a u Mostaru Mili Puljiću jedna je od najznačajnijih pred Sudom BiH koje su poljuljale vjerodostojnost političkih optužnica napisanih protiv pripadnika HVO-a. Zvonko Vidović na čelu je Ureda, zaklade, za pružanje pravne pomoći pripadnicima braniteljske populacije Glavnog vijeća HNS-a, koji logistički pomaže braniteljima HVO-a.

Kako komentirate posljednju presudu u slučaju “Puljić”?

- Presuda je nepravomoćna pa se suzdržavam od davanja velikih ocjena jer će se Tužiteljstvo vjerojatno na nju žaliti. Sud BiH je u presudi, osim što je oslobodio Puljića, naveo da Tužiteljstvo nije dokazalo ništa. Posebno je važno to što je Sudsko vijeće, predvođeno cijenjenim sucem Samardžićem, utvrdilo kako se suizvršiteljstvo i udruženi zločinački pothvat (UZP) međusobno isključuju. Svejedno, iako je nepravomoćna, ova presuda otvara brojna pitanja. Ponajprije otvara pitanje za što se uopće terete pripadnici HVO-a.

Zašto to govorite?

- U pravomoćnoj presudi “Zovko i ostali”, “Andabak” te “Andabak i ostali” odbačeni su brojni navodi optužnice. U slučaju “Andabak” čak 29. Ta činjenica u najmanju ruku upućuje na razmišljanje kako je to moguće.

Govorimo o četiri predmeta u kontinuitetu koja padaju na Sudu. Što je onda, po vama, motiviralo Tužiteljstvo da piše tako neutemeljene optužnice?

- Rekao bih da se radi o mračnoj strani državnog Tužiteljstva. Predstavnici ureda u kojemu radim su se prije godinu dana sastali s trenutačnom v.d. glavnog tužitelja Gordanom Tadić, koja je sve to naslijedila. Moram priznati da se i tu stvari mijenjaju jer su za vrijeme Gorana Salihovića optužnice fabricirane.

Imate li dojam da su te optužnice pisane na temelju stereotipa o HVO-u kao agresoru, pa se čak i Hrvate u BiH sve češće karakterizira UZP-ovcima?

- Otprilike je to tako. No, želim reći kako se stvari mijenjaju. Najzaslužniji za takvo što je ipak Sud BiH u kojemu su se nakon dolaska gospodina Debevca stvari dramatično promijenile. Sudi se po zakonu i kvaliteti dokaza.

Je li ovo onda udar i na haašku presudu “šestorki”?

- U Haagu sam bio svjedok obrane “šestorki” i znam puno o tome slučaju. Na Sudu BiH se piše druga istina. One međusobno ne korespondiraju.

Može li se onda reći da se mijenja i stereotip koji vrlo često ističe i gospodin Izetbegović o postojanju “incidenata” Armije BiH i sustavnih zločina koje je navodno HVO činio?!

- Golema količina dokumenata sve tri vojske, koja je svima bila dostupna, tek se u posljednje vrijeme koristi na pravi način. Pokazuju to dokazi za zločine u Trusini, akciji “Neretva ‘93.” o zločinima ABiH. S druge strane, pripadnici HVO-a koji su bili optuženi nisu imali pomoć i bili su prepušteni odvjetnicima koji su se morali snaći u šumi dokaza. Ovaj ured komunicira s odvjetnicima i pomaže u analizi i pribavljanju dokumenata. Upravo je ovdje maloprije bio i odvjetnik Nino Gvozdić, a on sudjeluje u predmetu za ratne zločine za mostarsko naselje Bijelo Polje koji počinje u petak.

Govorite o zaokretu u pravosudnim institucijama, ali zar nije još uvijek teži kazneni zakon za ratne zločine ipak rezerviran za Hrvate i Srbe, dok se Bošnjake sudi po blažem zakonu?

- I tu se u posljednje vrijeme praksa mijenja. Nekoliko optužnica za ratne zločine protiv pripadnika ABiH također uključuju novi zakon. Zašto je do sada bilo drukčije, to trebate pitati pravosuđe.

Paraobavještajne službe i njihovi mediji objavili su nedavno kako ste utjecali na svjedoke da lažno svjedoče u slučaju ratnih zločina protiv pripadnika HVO-a. Što je istina?

- Prije nekoliko dana počela je hajka, najprije na mene, a onda na ured u kojem radim. Konkretno, vijest koju je objavio jedan opskurni portal govori da sam, zajedno s još nekim ljudima, opstruirao presude. To je stara vijest više od godinu dana i nema veze s istinom. Najveći je trn u oku to što mi pomažemo ljudima i što se mijenja istina o posljednjem ratu.


Objavljeno je i da ste bili isljednik HVO-a?!

- Ponosan sam na sudjelovanje u ratu, na HVO. Bio sam pripadnik III. cimske bojne do pogibije oca i mog lakšeg ranjavanja 1992. Nakon toga sam došao u krim-odjel Vojne policije HVO-a. Nikakav isljednik nisam bio. I zasigurno će ovaj slučaj završiti na sudu s mojim zahtjevom za klevetu. •

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?