Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Preko Hercegovine EU želi pomoći da Federacija BiH izbjegne plinsku krizu

22. svibnja 2022. u 16:55 0 komentara 872 prikaza

Projekti energetske tranzicije u BiH koji za cilj imaju prelazak na obnovljive izvore energije, ali i diversifikacije izvora snabdijevanja plinom, u strateškom su smislu iznimno važni i Europskoj uniji koja upravo u Bosni i Hercegovini aktivno lobira za navedene procese, a dokaz su tomu i nedavni razgovori koje su predstavnici vlasti u Federaciji imali s čelnicima Unije. Među nekoliko tema uočena je i ona koja se tiče kapitalnog projekta Južna interkonekcija, a za koji se ranije utvrdilo kako predstavlja važan korak u procesu osiguranja drugog izvora snabdijevanja plinom, ali i dovođenju ovoga energenta na prostor Hercegovine, piše Večernji list BiH. 

Južna interkonekcija plinovod je koji treba povezati Hrvatsku i BIH, odnosno Federaciju BiH, osiguravajući dotok ovog energenta iz izvora kao što su LNG Krk, Kaspijska regija (projekt IAP), europska čvorišta za trgovinu plinom, a koji je upravo zbog promijenjenih okolnosti na svjetskom tržištu, izgleda, ponovno u fokusu.

Izaslanstvo EU-a

Nedavno je izaslanstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine predvođeno premijerom FBiH Fadilom Novalićem razgovaralo s predstavnicima Europske unije u Bosni i Hercegovini koju su činili šef jedinice za BiH i Kosovo pri Europskoj službi za susjedstvo i pregovore o proširenju Vassilis Maragos i šef Izaslanstva EU-a u BiH te posebni predstavnik EU-a u BiH, veleposlanik Johann Sattler. Između ostaloga, na sastanku se razgovaralo o projektu Južne interkonekcije, što je pokazatelj kako EU održava razinu zanimanja za realizaciju projekta, a što i ne čudi s obzirom na problematiku diversifikacije izvora energije koja je ponovno u fokusu.

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović također se susreo s izaslanstvom Europske komisije koje je predvodio Vassilis Maragos, kao i predstavnicima Izaslanstva EU-a u BiH, a tom prilikom također je bilo riječi o projektu Južne interkonekcije, plinovoda koji će BiH preko Hrvatske povezati s europskom mrežom plinovoda.

Martinović je sugovornike informirao o stanju u energetskom sektoru BiH, s naglaskom na perspektive obnovljivih izvora energije koje BiH ima, uključujući i energiju vjetra i sunca te ukazao na važnost otklanjanja svih uočenih nedostataka u prijedlogu zakona u južnoj interkonekciji.

A Unija će, poručeno je, osigurati nužnu pomoć Federaciji BiH, pa su tako ukazali na važnost korištenja financijskih mogućnosti koje BiH stoje na raspolaganju zahvaljujući europskim financijskim institucijama, a među njima je Europska banka za obnovu i razvoj, koja financira projekte energetskog sektora, od kojih poseban značaj ima projekt Južne interkonekcije, dodatno i u svjetlu globalnih kriza poput rata u Ukrajini.

Kada je riječ o do sada provedenim aktivnostima za gradnju plinovoda, valja podsjetiti kako je krajem prošle godine Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH prihvatio prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. Predlagač zakona, Federalna vlada, obrazložila je tada da je "Južna interkonekcija ključna za održavanje sigurnosti snabdijevanja prirodnim plinom na području cijele FBiH, kao i za diversifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja prirodnim plinom". Na prostoru lokalnih zajednica također su napravljeni određeni pripremni koraci; primjerice Općinsko vijeće Novi Travnik donijelo je, ne tako davno, zaključak o davanju prethodne suglasnosti na trasu magistralnog plinovoda Južna interkonekcija BiH - Republika Hrvatska, za teritorij Općine Novi Travnik.

Tehnička obilježja

U tehničkom smislu, idejni projekt financiran je grant sredstvima Europske komisije i završen je sredinom listopada 2020. godine dok je studija utjecaja na okoliš i društvo financirana grant sredstvima (USAID) završena krajem siječnja 2021. godine. Poznato je kako bi trasa plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska polazila od mjesta Zagvozd (Hrvatska) do granice BiH te bi zatim išla preko Posušja, Tomislavgrada i Bugojna do Novog Travnika, gdje bi se spajala s postojećim transportnim sustavom. Drugim krakom predviđena je distribucija ovog energenta od Posušja do Mostara.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.