Mladi u Bosni i Hercegovini nisu odustali od želje za obitelji i roditeljstvom, ali odluku o tome kada će se ona započeti sve više određuju sigurnim zaposlenjem, mogućnošću samostalnog života, dostupnošću vrtića i mogućnošću usklađivanja posla i brige o djeci. Iako županije u Federaciji Bosne i Hercegovine razvijaju sve širi spektar mjera podrške obiteljima i mladima, pregled tih mjera pokazuje da mjesto prebivališta i dalje uvelike određuje kakvu će i koliku pomoć obitelj moći primiti.
Upravo zato se pronatalitetna politika ne može promatrati isključivo kroz iznos koji roditelji primaju nakon rođenja djeteta. Ako mladi nemaju priliku osamostaliti se, riješiti stambeno pitanje ili osigurati pristupačnu brigu o djeci, jednokratni poticaji teško mogu biti odgovor na mnogo širi demografski problem.
Pregled mjera koje se trenutno provode u Federaciji Bosne i Hercegovine pokazuje da se sustav podrške postupno širi, od porodiljnih naknada, dječjih doplataka i pomoći za novorođenčad, preko subvencioniranja vrtića i produženog boravka, do subvencija za najamninu, stambenih kredita i prvog rješenja stambenog pitanja.
Ovaj pristup potvrđuju i rezultati istraživanja Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), objavljeni u srpnju ove godine.
Studija provedena 2025. godine među 758 ispitanika iz BiH u dobi od 18 do 39 godina pokazala je da mladi ljudi još uvijek žele obitelj, ali odgađaju odluke zbog ekonomskih i drugih prepreka. 36 posto ispitanika navelo je financije kao vrlo važan razlog za odgađanje roditeljstva, 35 posto pronalazak odgovarajućeg partnera, 33 posto zdravstvene probleme, a 24 posto nedostatak odgovarajućeg stana. Kada je riječ o braku, 32 posto navelo je financijsku nesigurnost kao glavnu prepreku, a 18 posto stanovanje.
UNFPA u svojoj analizi ukazuje na svojevrsni lanac životnih odluka - stabilno zaposlenje prethodi samostalnom životu, koje prethodi stabilnom partnerstvu, a partnerstvo prethodi roditeljstvu.
Ako jedna od ovih karika nedostaje, sljedeći koraci se odgađaju. Stoga regionalno izvješće zaključuje da financijski poticaji koji se pojavljuju tek u trenutku kada bi mladi trebali imati dijete imaju ograničen doseg ako se prethodno nisu riješile prepreke u zapošljavanju, stanovanju, zdravlju i usklađivanju obiteljskog i poslovnog života.
Brojke pokazuju zašto se o tome sve više raspravlja kao o razvojnom pitanju, a ne samo socijalnom. U Federaciji BiH rođeno je 15.387 djece u 2025. godini, dok je umrlo 20.541 osoba, pa je prirodni prirast bio negativan za 5.154 stanovnika.
Negativan prirodni prirast zabilježen je u devet od deset županija. Jedina iznimka bio je Zapadnohercegovačka županija, s 919 rođenih i 779 umrlih, odnosno pozitivnim prirodnim prirastom od 140.
Federalni zavod za programiranje razvoja upozorava da broj živorođene djece kontinuirano pada, a ukupna stopa fertiliteta u Federaciji u 2024. godini iznosila je 1,12 djece po ženi, što je znatno ispod približno 2,1 potrebnih za jednostavnu reprodukciju stanovništva. Isti Institut također ukazuje na neravnomjerna financijska izdvajanja za zaštitu obitelji, djece i mladih u Federaciji.
Neke od razlika između županija ublažene su Federalnim zakonom o materijalnoj potpori obiteljima s djecom. Dva osnovna prava regulirana na razini Federacije su dječji doplatak i financijska pomoć nezaposlenim majkama, dok županije mogu utvrditi dodatna prava u skladu sa svojim mogućnostima.
S obzirom na to da je najniža plaća u Federaciji za 2026. godinu utvrđena na 1.027 KM, dječji doplatak, koji iznosi 19 posto minimalne plaće, iznosi oko 195 KM mjesečno. Pravo je, uz određene iznimke, vezano uz dohodovni prag od 40 posto minimalne plaće po članu kućanstva, odnosno oko 411 KM. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navodi da je za dječji doplatak u 2026. godini planirano 228 milijuna KM te da ga prima gotovo 100.000 djece.
Prema federalnom zakonu, nezaposlena majka prima 55 posto minimalne plaće, odnosno oko 565 KM mjesečno, maksimalno 12 mjeseci. Istovremeno, već treću godinu zaredom planirano je 16 milijuna KM za jednokratnu pomoć od 1.000 KM za svako novorođeno dijete u Federaciji.
Međutim, naknade za zaposlene majke i brojna dodatna prava i dalje su regulirana županijskim propisima. Tu nastaju razlike. Federalni institut za programiranje razvoja napominje da se naknada za zaposlene majke i dalje isplaćuje u skladu sa županijskim pravilima, dok se dodatne subvencije, vrtići, stanovanje i druga prava razvijaju različitim tempom.
Istovremeno, Federacija je napravila još jedan korak prema demografskoj politici: od 200 milijuna KM pomoći dodijeljenih županijama, svaka županija je dužan potrošiti najmanje 20 posto svog iznosa na demografske politike i mjere te o tome izvijestiti do kraja 2026. To znači da je najmanje 40 milijuna KM federalnih transfera namijenjeno upravo za tu namjenu.
Međutim, iznos pomoći i dalje u velikoj mjeri ovisi o mjestu prebivališta. Dok određene župnije razvijaju širi paket podrške koji prati mlade ljude čak i prije nego što dobiju dijete, u drugim područjima pomoć je i dalje uglavnom usmjereno na razdoblje nakon rođenja.
Posljednjih godina Županija Sarajevo proširuje obiteljsku potporu izvan klasičnih novčanih naknada. Proračun za 2026. godinu zadržao je razinu porodiljnih naknada od 1.261 KM, dok sustav zaštite obitelji s djecom, uz federalna prava, uključuje dodatnu pomoć zaposlenim i nezaposlenim majkama, pomoć za opremu za novorođenče i prehranu djece.
Poseban dio politike usmjeren je na predškolski odgoj - osigurano je 17 milijuna KM za sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima u školskoj godini 2026./27., uz subvenciju od 235 KM mjesečno za cjelodnevni i 120 KM za poludnevni boravak, te dodatne pogodnosti za obitelji s troje ili više djece.
Otvorena je nova dimenzija omladinske politike sa stambenim zbrinjavanjem. U rujnu je raspisan javni poziv kojim mladi bračni i izvanbračni parovi u dobi od 18 do 35 godina mogu dobiti do 300 KM mjesečno za najamninu tijekom 12 mjeseci. Za program u 2026. godini osigurano je 300.000 KM. Inicijativu za ovu mjeru pokrenuo je predsjedavajući Skupštine Župajnije Sarajevo Elvedin Okerić, koji je u srpnju 2022. godine podnio parlamentarnu inicijativu Skupštini županije s ciljem sustavnog pomaganja mladim parovima koji nemaju početni kapital ili kreditnu sposobnost za kupnju vlastite nekretnine.
Tuzlanska županija također kombinira financijsku podršku, predškolski odgoj i mjere ekonomskog osamostaljivanja.
Uz dodatnu županijsku pomoć, naknade za porodiljni dopust u 2026. godini dosežu 996 KM za zaposlenike čija je osnovna naknada niža od tog iznosa, dok nezaposlene majke s federalnom naknadom primaju dodatak iz županijskog proračuna do istog ukupnog iznosa.
Uz dosadašnje subvencije za vrtiće za socijalno ugrožene kategorije, ove godine uveden je širi program, kojim 1.140 djece prima po 700 KM za troškove boravka u predškolskim ustanovama, za što je izdvojeno 770.000 KM.
Istovremeno, Županija Tuzlanska ulaže u pristupačnost vrtića. Za izgradnju javnih predškolskih ustanova u područjima koja ih nemaju i poboljšanje postojećih, uz dodatna sredstva za opremu i nastavne materijale, inicijalno je planirano 900.000 KM.
U kolovozu su ugovoreni kapitalni projekti vrijedni 892.292 KM, od čega 736.000 KM za Kalesiju i Teočak, koji nemaju javnu predškolsku ustanovu. Broj djece uključene u predškolski sustav u županiji porastao je s 3.388 u akademskoj 2022./23. na 4.964 u tekućoj akademskoj godini. Osim toga, od programa podrške mladima vrijednog 954.000 KM, 300.000 KM namijenjeno je za subvencioniranje kamata na stambene kredite, a 280.000 KM za razvoj poduzetništva mladih.
U Zeničko-dobojskoj županiji najveći pojedinačni iznos usmjeren je za naknade za porodiljni dopust. Za zaposlene i nezaposlene majke u 2026. godini planirano je 49 milijuna KM, mjesečna naknada iznosi 1.000 KM, a prošle godine koristilo ju je oko 4.100 majki. Cijeli program Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica za ovu godinu vrijedan je 79,2 milijuna KM.
Međutim, županijsku podršku nadopunjuju vrlo različite mjere gradova i općina. Podaci koje je prikupila Vlada ZDK za 2025. godinu pokazuju, na primjer, da je u Usori pomoć iznosila 500 KM za prvo i drugo, te 1.000 KM za treće i svako sljedeće dijete; Tešanj je izdvojio 500 KM za treće i svako sljedeće dijete, a Grad Zenica 330 KM za drugo i svako sljedeće dijete.
Doboj Jug je pomoć odredio prema redoslijedu rođenja - 600 KM za prvo i drugo, 900 KM za treće i 1.100 KM za četvrto i svako sljedeće dijete. To pokazuje da čak i unutar iste županije mjesto prebivališta može značajno promijeniti ukupan iznos potpore koju obitelj prima.
Srednjobosanska županija je ove godine izmijenio svoj zakon tako da zaposlena majka ne može primati manje od nezaposlene majke. Prije je minimalna naknada za zaposlenu majku bila vezana za 55 posto najniže plaće iz prethodne godine, dok se za nezaposlenu majku koristila minimalna plaća iz tekuće godine, što je dovelo do razlike između dvije kategorije nakon povećanja minimalne plaće.
Skupština Srednjobosanske županije izmijenila je zakon u veljači kako bi se uklonila ova razlika.
Potpora u Srednjobosanskoj županiji nije ograničena samo na naknade za porodiljni dopust. Županija ima sustav subvencioniranja boravka djece u predškolskim ustanovama u rasponu od 30 do 100 posto troškova, ovisno o kategoriji obitelji, a pravo na subvenciju od 30 posto predviđeno je i za djecu iz obitelji s dvoje ili više djece. Sustav će se nastaviti primjenjivati i u 2026. Za drugu polovicu školske godine 2025./26. Županije je također izdvojio 140.000 KM za sufinanciranje troškova prijevoza učenika osnovnih škola.
Unsko-sanska županija održava vlastiti izračun naknade za zaposlene majke, na temelju 50 posto prosječne plaće ostvarene u šest mjeseci prije poroda, s propisanim minimalnim pragom.
Međutim, mjere usmjerene na mlade proširene su ove godine i na stambeno zbrinjavanje. U kolovozu su objavljena dva odvojena javna poziva - jedan za subvencioniranje stanovanja za mlade, a drugi za subvencioniranje dijela najamnine za stan ili kuću, nakon čega su donesene odluke o oba programa. To znači da podrška nije vezana samo za one koji mogu kupiti nekretnine, već i za mlade koji trenutno rješavaju stambeno pitanje..
Hercegovačko-neretvanska županija razvio je drugačiji model stambene podrške. Mlade obitelji koje prvi put rješavaju stambeno pitanje mogu ostvariti povrat poreza plaćenog na prijenos nekretnina, tj. najamninu i troškove uređenja građevinskog zemljišta. Za tu namjenu u 2026. godini osigurano je 750.000 KM.
U prethodne dvije godine 141 mlada obitelj ostvarila je pravo na ukupno 908.700 KM, dok je samo u prva dva mjeseca ove godine 16 obitelji primilo 108.300 KM. Istovremeno, HNŽ je u ovogodišnjem proračunu planirao četiri milijuna KM za naknade zaposlenim majkama, 5,215 milijuna KM za nezaposlene majke, te 750.000 KM za jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta.
U Zapadnohercegovačkoj županiji, jedinoj županiji koja je 2025. godine imao pozitivan prirodni prirast, nezaposlena majka u 2026. godini prima 564,85 KM mjesečno tijekom 12 mjeseci, dok se za treće i svako sljedeće dijete isplaćuje 513,50 KM mjesečno. Županija također izdvaja sredstva za opremanje novorođenčadi, nabavu udžbenika za učenike osnovnih škola i prijevoz učenika, dok se te mjere nadopunjuju gradskim i općinskim programima.
Upravo lokalna razina pokazuje koliko širi paket podrške može biti od jedne županijske naknade. U Širokom Brijegu propisano je jednokratnih 500 KM za svako novorođeno dijete. Ljubuški u 2026. godini subvencionira privatne vrtiće sa 70 KM mjesečno po vrtićkom djetetu i 60 KM po predškolskom djetetu, s ograničenjem cijene koju vrtići mogu naplatiti roditeljima na 240, odnosno 220 KM.
U Posušju je lokalna vlast odlučila osigurati 500 KM pomoći za treće i 1000 KM za četvrto i svako sljedeće novorođeno dijete. Općina Grude, s druge strane, u svom proračunu ima 817.000 KM za prijevoz učenika, 400.000 KM za Dječji vrtić Grude, te posebna izdvajanja za produženi boravak učenika. Ove godine županija je osigurala i milijun KM za izgradnju novog javnog vrtića u Posušju.
Pozitivan prirodni prirast broja rođenih ne znači, međutim, da se takav rezultat može pripisati pojedinačnoj koristi ili programu. Na broj rođenih utječu dobna struktura stanovništva, migracije, zaposlenost, broj žena u fertilnoj dobi i drugi čimbenici, pa bi za procjenu učinaka određene mjere bila potrebna dugoročnija analiza.
Već nekoliko godina Posavska županija ima poseban zakon za pomoć mladim obiteljima koje prvi put rješavaju stambeno pitanje. Za 2026. godinu utvrđen je grant od 550.000 KM za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji i socijalnih kategorija, iz kojeg se financiraju postojeće obveze i novi korisnici, a krajem kolovoza objavljen je novi javni poziv. U kolovozu je županijski dječji doplatak povećan sa 70 na 80 KM mjesečno.
Bosansko-podrinjska županija svoju je podršku više usmjerio na sustav prava obitelji s djecom. Među naknadama koje su redovito isplaćivane u 2026. godini su pomoć nezaposlenim majkama tijekom trudnoće i poroda, pomoć zaposlenim majkama nakon poroda, jednokratna pomoć za opremu novorođenčeta, pomoć za hranjenje beba i dojilja te posebna pronatalna naknada za treće, četvrto i peto dijete.
Samo u kolovozu za ova prava isplaćeno je oko 291.000 KM.
Hercegbosanska županija ove je godine uveo univerzalniju jednokratnu mjeru, 1.200 KM za svako dijete rođeno u 2026. godini, uz propisane uvjete državljanstva i prebivališta.
Pregled županijskih mjera politika također pokazuje značajnu razliku u dizajnu samih mjera. Sarajevski i Unsko-sanska županija uveli su pomoć pri plaćanju stanarine, Tuzlanska županija subvencionira kamate na stambene kredite, HNK nadoknađuje dio troškova vezanih uz kupnju ili izgradnju prve nekretnine, dok Posavska županija ima poseban sustav subvencioniranja prvog rješenja stambenog pitanja.
Subvencija kamate pomaže onima koji već mogu dobiti stambeni kredit. Povrat poreza pomaže nakon kupnje nekretnine. Subvencija stanarine može pokriti i par koji još nema kreditnu sposobnost ili kapital potreban za kupnju stana.
Slična razlika postoji između jednokratne pomoći nakon rođenja i usluge koja traje godinama. Tisuću KM za novorođenče pomaže kod prvih troškova, ali subvencionirani vrtić, produženi boravak, besplatni udžbenici ili mjesečna naknada utječu na obiteljski proračun puno dulje vrijeme.
Prava obitelj ovisi o tome jesu li roditelji zaposleni, koliki su prihodi kućanstva, koliko djece imaju, koriste li javni ili privatni vrtić, jesu li podstanari ili kupuju svoju prvu nekretninu, kao i o mjestu stanovanja. Županijske i savezne mjere dodatno se nadopunjuju gradskim i općinskim programima, od naknada za dojenčad i sufinanciranja vrtića do stanovanja i drugih poticaja, zbog čega dvije obitelji s gotovo istim prihodima i brojem djece mogu imati različite razine javne potpore.
Takve razlike također postavljaju pitanje što se uopće može smatrati pronatalitetnom politikom.
Naknada za treće dijete izravno je osmišljena s pronatalitetskim ciljem. Besplatni udžbenici, produženi boravak ili subvencije za vrtić prvenstveno su obrazovne i socijalne mjere. Pristupačniji stan za mlade može biti stambena politika. Program samozapošljavanja pripada ekonomskoj politici.
Za mladu osobu koja odlučuje može li osnovati obitelj, međutim, granice između tih resursa
i nisu tako jasni. Stanarina, sigurnost posla, cijena vrtića i mogućnost da dijete ostane u produženom boravku nakon završetka nastave dio su istog kućnog proračuna i organizacije svakodnevnog života.
To je ujedno i razlika između politike koja reagira nakon rođenja djeteta i politike koja pokušava stvoriti uvjete da mladi uopće donesu odluku o roditeljstvu.
Podaci UNFPA-e sugeriraju da se problem ne može svesti na pretpostavku da mlađe generacije ne žele djecu. Ispitanici žele partnerstvo i obitelj, ali financijsku sigurnost, posao i samostalno stanovanje vide kao korake koji tome prethode.
Istodobno, unatoč rastućem broju individualnih programa podrške, ukupna demografska slika Federacije ostaje nepovoljna. Prošle godine umrlo je više od 5000 ljudi nego što ih se rodilo. Prošla godina završila je s više od 5000 umrlih nego rođenih. To ne znači da određene mjere nemaju učinka, niti se njihovi rezultati mogu pouzdano mjeriti na temelju jedne godine, ali pokazuje da se demografska politika ne može vrednovati samo po visini jedne naknade ili broju korisnika jednog programa.
U Federaciji Bosne i Hercegovine postupno se gradi širi sustav potpore, od federalnog dječjeg doplatka i pomoći za novorođenčad, preko županijskih naknada za porodiljni dopust, do subvencija za vrtiće, stanovanje i školske programe. Ali taj sustav još uvijek nije jedinstven.
Za mlade ljude stoga nije važno samo koliku će potporu dobiti nakon rođenja djeteta. Jednako je važno mogu li pronaći posao od kojeg mogu živjeti i stan koji mogu platiti prije toga, a nakon rođenja mjesto u vrtiću, pristupačnu brigu o djeci i potporu koja neće prestati nakon prve godine.
Otvori KEKS Pay
