Priča o povećanju najniže plaće u Republici Srpskoj na 600 KM više je politička nego ekonomska mjera, a ukoliko do toga i dođe, najviše štete mogli bi imati upravo radnici, jer pojedine privredne grane jedva opstaju i na minimalcu od 520 KM, prenose Nezavisne.
Stručnjaci, ali i predstavnici pojedinih sindikata u Republici Srpskoj, kažu da su plaće u Republici Srpskoj male, ali da se one ne mogu i ne trebajue povećavati dekretom, već isključivo sustavnim mjerama, a u ovom trenutku to je smanjenje poreza, doprinosa i nameta na rad uz povećanje produktivnosti.
"Razvijene zemlje se ustežu od toga da se nameću minimalne plaće, jer time dovodite u situaciju privrednike da, ako nisu u mogućnosti da plaćaju više, otpuštaju radnike. To je mač sa dvije oštrice i mnogo bolja varijanta je, recimo, da se država pozabavi produktivnošću. Od priče o povećanju plaća ne treba bježati, ali o tome treba razmišljati ozbiljno i da to bude održivo, a ne da se nameće, jer je to šok za privredu", rekao je Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, dodajući da treba podržati ideju o smanjenju poreza i doprinosa na plaću, jer je opterećenje rada veliko.
On naglašava da samo povećanje najniže plaće neće donijeti rezultat ukoliko se ne bude kombiniralo sa drugim mjerama i postavlja pitanje što će se desiti sa radnicima u djelatnostima kao što su koža, tekstil i obuća kada se poveća najniža plata, istovremeno naglašavajući da su te djelatnosti bazirane isključivo na izvoz i da su konkurentne upravo zbog jeftine radne snage.
Kao jedna od mjera za povećanje plaća u Republici Srpskoj izvjesno je i povećanje neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, što je, prema mišljenju mnogih, dobra mjera, ali nedovoljna, jer će u tom slučaju povećanje plaća osjetiti samo oni koji već imaju veće plate. U slučaju povećanja neoporezivog dijela plaće na 1.000 KM, radnik koji je trenutno na minimalcu dobiće malo manje od dvije KM veću plaću, dok će onaj koji ima plaću više od 1.000 KM dobiti povećanje od oko 50 KM.
"Priča o povećanju najniže plače je populistička i oni koji to zagovaraju i traže su najveći neprijatelji radnika u Republici Srpskoj. Europskom socijalnom poveljom definirano je što je najniža plaća, kada se ona isplaćuje i koliko dugo se može isplaćivati. Kod nas se najniža plaća zlouporabljava. Tražimo da se za svaku djelatnost odredi najniža osnovica, jer ne može odvjetnik, radnik u osiguranju, banci itd. biti prijavljen na najnižu plaću, a takvih slučajeva ima", rekao je Božo Marić, potpredsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske.
On kaže da ovaj sindikat podržava ideju o povećanju neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, kao i smanjenje poreza i doprinosa.
"Podržavamo svako rasterećenje rada, jer imamo obećanje poslovne zajednice da će se svako smanjenje poreza i doprinosa preliti u džepove radnika", rekao je Marić ističući da je najniža plaća u Republici Srpskoj poligon za zlouporabu, jer je iz te najniže plaće i nastala "koverta", odnosno plaća na ruke na koju se ne plaćaju nikakvi porezi i doprinosi.
Zdravstvenim radnicima uvećanje plaće za pet posto
Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS Vlado Ðajić izjavio je jučer da bi, zahvaljujući aktivnostima Vlade RS, svim zdravstvenim radnicima plaće, počevši od svibanjske, treballe biti uvećane za pet posto.
Ðajić je naglasio da su radnici UKC-a sa oduševljenjem dočekali ovu vijest.
"UKC ima stalnu podršku Vlade za realizaciju svih naših projekata za nabavku opreme i skupih lijekova. Zahvaljujući toj suradnji, naši pacijenti imaju vrhunsku zdravstvenu uslugu", rekao je Ðajić.
