Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Potresi i poplave uništili domove, suša poljoprivredu...

Kako je godina odmicala, rastao je i broj i intenzitet izazova s kojima su se susretali građani u BiH što ukazuje na samo jedan zaključak: - Potres, suše, požari i poplave i ove godine pokazali su koliko je čovjek malen i nemoćan u odnosu na prirodu
01. siječnja 2022. u 09:38 0 komentara 37 prikaza

Upravo kada se mislilo da će nova 2021. godina donijeti "bolja vremena", 2020. je odlučila zadati posljednji udarac u namjeri da nikada ne ostane zaboravljena. BiH suočila se s brojnim prirodnim nepogodama, od kojih su neke čak imale i katastrofalne posljedice, piše  Večernji list BiH.

Razorni potres jačine 6,3 po Richteru koji je pogodio susjednu Hrvatsku potkraj 2020. godine ostavio je posljedice i u BiH. Riječ je o Bosanskoj Kostajnici, općini u kojoj je više od 100 ljudi ostalo bez krova nad glavom. Oko 600 objekata tada je oštećeno, a procijenjena šteta iznosila je više od 20 milijuna maraka. Tog kobnog datuma i četveročlana obitelj Trivundža iz Kostajnice u samo nekoliko sekundi ostala je bez doma koji je stjecala i gradila desetljećima. Uništeno im je sve. - Rekli su da će nam naći neki veći smještaj, a mi smo ga sami pronašli. A i taj je u ruševnom stanju - komentirala je nakon potresa stanovnica ove općine Radojka Trivundža, čija obitelj je bila primorana u novoj godini krenuti doslovno u novi početak.

Kako je početak nove godine za bh. građane krenuo na poprilično neočekivan i dramatičan način, to "stanje" nastavljeno je tijekom cijele godine. Istina, nisu svuda bili razorni potresi koji su obitelji ostavljali bez krovova nad glavnom, ali su štete od poplava, suše, požara…, koje su se izmjenjivale tijekom ljetnih mjeseci, danima zbrajane.

Prvi ljetni mjeseci praćeni su visokim temperaturama i sušnim razdobljem što je zadalo probleme poljoprivrednicima. Negativan utjecaj nije zaobišao apsolutno nikoga, od ratara, do voćara i povrtlara, a rezultat dugog sušnog razdoblja rezultirao je manjim prinosima kao i lošijom kvalitetom uzgojenih usjeva. Temperature danima nisu padale ispod 38 stupnjeva, zemlja je bila osušena, biljke su se sušile, odbacivale plodove. Prema riječima poljoprivrednika, ovo sušno razdoblje koje je trajalo poprilično dugo, najviše je utjecalo na kukuruz i soju. Kukuruz je ove godini bio više od metar niži od visine koju inače dostigne, a stabljike su u kolovozu bile suhe kako obično budu na jesen u vrijeme berbe. Žitarice su na određenim poljoprivrednim zemljištima pretrpjele štete i do 80 posto. Suša je "obrala" i voće. Šljive, breskve i kruške pretrpjele su štetu od 70 do 100 posto, dok je rod jabuke bio prepolovljen. Iako veliki broj voćara ima sustav za navodnjavanje, ni on im nije mogao jamčiti spas biljaka jer je, govorili su poljoprivrednici, zemlja bila toliko topla da bi se voda isparavala čim bi dotaknula tlo. Povrtlari su, pak, imali nešto više sreće. Za povrće je bilo potrebno manje vode za navodnjavanje, a i plastenici su pružali zaštitu i od ekstremno visokih temperatura. - Ovo je najveća suša u posljednjih 50 godina, štete se mjere stotinama milijuna maraka - upozoravali su iz Udruge poljoprivrednika FBiH.

Tropski dani otežavali su i gašenje požara koji su "gutali" bh. planine. Najdramatičnija situacija bila je u Hercegovini, točnije na području Čabulje između Mostara i Širokog Brijega. To je požarište pomagao gasiti i kanader iz Republike Hrvatske, baš kao i na području Kočerina. Sve snage bile su na terenu, od vatrogasnih postrojbi, do mještana koji su sprječavali širenje vatre koja je gutala sve pred sobom, a u određenim trenucima prijetila je i obiteljskim kućama. Stanje je bilo teško i u općini Jablanica, gdje se požarište širilo prema naselju Donja Jablanica i Komadinovom Vrelu koje se nalazi nedaleko od glavne magistralne prometnice M-17 koja povezuje Mostar i Sarajevo. Jablanici u pomoć dolazile su i vatrogasne postrojbe iz drugih bosanskohercegovačkih gradova. Područja Stupišta i Derana u općini Stolac također su se borila s vatrenom stihijom. No, prilikom gašenja požara na ovoj lokaciji vatrogasci su se nalazili u dodatnom problemu. Naime, gorjelo je minirano područje, a zabilježeno je bilo i tridesetak detonacija. Vatra se širila i neumskim zaleđem što je stvorilo oblak dima koji se nadvio nad jedinim bh. priobalnim gradom. Na području Livna helikopterom OS-a BiH gašen je požar u područjima Donjih Rujana i Odžaka na planini Dinara te u dijelu Staretine na području Međugorja. Na teritoriju općine Livno helikopterom Oružanih snaga Bosne i Hercegovine tijekom dva dana angažmana ostvareno je 7,6 sati leta pri čemu je, kako je priopćeno, izbačeno 75.400 litara vode. Čak 15 pripadnika Oružanih snaga BiH gasilo je požar na području Trebinja. U tim danima kolovoza kada je gorjela gotovo cijela Hercegovina, OS BiH bio je u stalnoj pripravnosti da reagiraju po zahtjevu civilnih tijela vlasti i stanovništva na svim raspoloživim snagama i sredstvima kako bi pomogle u širenju prirodnih katastrofa.

Budući da je pomoć za gašenje požara stizala i iz Hrvatske, ova situacija potaknula je vlasti u FBiH da krenu u nabavu letjelica za gašenje požara. Kako se ranije navodilo, Vlada Federacije BiH trebala bi kupiti letjelice za gašenje požara, za što će novac biti izdvojen iz proračuna ovog entiteta. I Oružane snage BiH od vlade SAD-a dobile su 4 nova američka helikoptera tipa Bell Huey II koja će se u 2022., osim u medicinskoj evakuaciji, traganju, spašavanju…, koristiti i za gašenje požara.

I kada se pomislilo da je nedaćama došao kraj, odnosno da nema pojave koja bi više mogla ugroziti bh. građane i da će kraj godine dočekati u miru, dogodilo se, opet, nešto neočekivano. Uslijedile su obilne kiše koje su potopile dijelove BiH. Sve je izgledalo kao kobne 2014. godine kada su desetine ljudi ostale bez domova. No, na sreću, ovaj put poplave su bile manjih razmjera nego tada, iako to nije nikakva utjeha onima koji su stradali od ove vremenske nepogode. Najviše su bili ugrožena područja u široj okolici Sarajeva, zbog čega je županijska Vlada proglasila stanje prirodne nesreće, gdje su poplavljeni na deseci stambenih i poslovnih objekata pri čemu je nastala velika materijalna šteta, no ljudskih žrtava nije bilo. Potresne fotografije potopljenog Sarajeva obišle su svijet, a jedan od prizora koji će ostati urezan u sjećanju brojnih je spašavanje petogodišnjeg dječaka od utapanja iz kuće koja je u potpunosti bila poplavljena. Poplave su pogodile i dijelove Hercegovine, a posebice Konjic i Jablanicu. Rijeke su pravile problem i nešto južnije, točnije u Blagaju.

Iako su se stanovnici Blagaja nekoliko puta kroz povijest suočavali sa sličnim pojavama, ovaj put su istaknuli kako vodostaj Bune nikada nije bio veći, a da sam prizor oko Blagajske tekije djeluje nestvarno ako se usporedi s mirnim razdobljima godine.

I tako, kako je godina odmicala, rastao je i broj i intenzitet izazova s kojima su se susretali građani u BiH što ukazuje na samo jedan zaključak: - Potres, suše, požari i poplave i ove godine pokazali su koliko je čovjek malen i nemoćan u odnosu na prirodu. Svima je već sada jasno - hitno moramo nešto promijeniti kako bismo naraštajima koji dolaze ostavili očuvani planet i prirodu.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.