Iako je broj djece bez roditeljskog staranja i napuštene djece u BiH svake godine u porastu, te se pretpostavlja da ih je po raznim domovima i institucijama smješteno više od 2000, broj posvojenja se iz godine u godinu smanjuje. Prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi FBiH, u 2011. posvojeno je u svim županijama ukupno 48 djece, dok je 2012. taj broj smanjen na 27 djece.
Podijeljeno po županijama, najveći broj djece posvojen je u Unsko-sanskoj županiji njih 8, dok u Zapadnohercegovačkoj županiji, Posavskoj županiji, Bosansko podrinjskoj i Hercegbosanskoj županiji u 2012. nije bilo posvojenja.
Odustaju zbog čekanja
U HN županiji tijekom 2012. godine posvojeno je jedno dijete, a u Sarajevskoj županiji 7 djece. U Tuzlanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji tijekom 2012. godine posvojeno je po petero djece. Godinu prije, tj, u 2011. godini broj posvojene djece na području Sarajevske županije je bio 14. Razlog malog broja posvojenja je dugotrajan proces koji potencijalni roditelji trebaju proći kako bi posvojili dijete. Nerijetko taj proces traje i do 5-6 godina, a zna se dogoditi i da upravo zbog dužine čekanja potencijalni roditelji odustanu od posvojenja. Prema postojećem zakonu u FBiH, prednost kod posvojenja imaju parovi koji ne mogu imati biološku djecu. Novim obiteljskim zakonom FBiH, procedure prilikom usvajanja djece su nešto olakšane. U odnosu na prethodni zakon, kada su mališani mogli biti posvojeni samo ako imaju manje od pet godina, u ovom entitetu sada mogu biti usvajana djeca do 10 godina starosti. Također, zakon predviđa da posvojitelji ne mogu imati više od 40 godina, dok je ranije uvjet bio da su radno sposobni. Novi zakon u FBiH predviđa i da samci, kao i nevjenčani parovi, mogu usvajati djecu, te da to mogu učiniti i stranci. Prema podacima Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite RS godišnje bude zasnovano oko 20 posvojenja, a u RS trenutačno ima više od 500 djece bez roditeljskog staranja koja su smještena uglavnom u domovima za nezbrinutu djecu i u hraniteljskim obiteljima. Djecom bez roditeljskog staranja smatraju se djeca bez oba roditelja, djeca nepoznatih roditelja, s roditeljima lišenim prava, spriječenih da vrše roditeljsku dužnost i djeca napuštena.
Smještaj u domovima
Ta djeca su uglavnom smještena u hraniteljskim obiteljima, SOS Kinderdorfu, ili u dječjim domovima. Iz domova u kojima su smještena napuštena djeca navode da se potencijalni posvojitelji najčešće odlučuju za mlađu djecu, odnosno djecu do dvije godine, mada ima i onih koji se odlučuju za djecu nešto starijeg uzrasta. Inače , u BiH postoje dvije vrste posvajanja, potpuno i nepotpuno posvajanje. Potpuno može biti posvojeno samo dijete dobi do pet godina koje nema žive roditelje, ili su mu roditelji nepoznati, koji su dijete napustili, a više od jedne godine ne zna im se mjesto boravka, ili čiji su roditelji pred tijelom starateljstva pristali da njihovo dijete bude potpuno posvojeno.
Potpunim usvajanjem prestaju sva međusobna prava i dužnosti između posvojenika i njegovih krvnih srodnika i ova vrsta posvojenja predstavlja trajni odnos koji ne može biti raskinut. Kada je u pitanju nepotpuno usvajanje, dijete može imati do 18 godina i ono može biti raskinuto, ako za to postoje opravdani razlozi.
Za nepotpuno posvajanje potreban je pristanak oba roditelja djeteta, ako dijete ima roditelje. Nije potreban pristanak roditelja u slučajevima u kojim je oduzeto njihovo roditeljsko pravo.
Posebni uvjeti za potpuno posvojenje Članak 101. Potpuno se može posvojiti dijete do 10. godine života. Članak 102.