Trgovci - prodavači, šivači, konobari, obućari, bravari, zidari, vozači kamiona, stolari, zavarivači, informatičari, kao i radnici za jednostavne poslove čine kadar za kojim poslodavci u Bosni i Hercegovini posljednjih godina najviše vape i kojeg, što zbog iseljavanja što zbog neusklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada, najčešće nedostaje na domaćem tržištu, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Udruge poslodavaca FBiH, u ovome trenutku na tržištu radne snage u BiH nedostaje oko 30.000 radnika. Zbog malih plaća i loših uvjeta rada radnici iz BiH svakodnevno odlaze, a poslodavci su svjesni da se bez povećanja plaća, i to značajnog, odlazak radne snage neće zaustaviti. Nade su polagali u izmjene Zakona o doprinosima i porezu na dohodak koji bi ih rasteretio i ostavio mogućnost za povećanje plaća. Međutim, bar za sada, nema ništa od toga.
Najveći doprinosi
Većinom glasova Zastupnički dom Parlamenta FBiH nije usvojio prijedlog Udruge poslodavaca Federacije BiH da se dnevni red sjednice dopuni prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, kojima je bilo predviđeno da se povećaju plaće radnika najviše do 400 KM
. - Osnovni razlog zbog kojeg su rađeni ovi zakoni je poboljšanje standarda radnika, povećanje njihovih primanja. Nitko ovim zakonima ništa ne bi izgubio. Ključno je pitanje što će sada poduzeti sindikati jer znamo njihove najave iz prethodnog razdoblja. Sama činjenica da su ova dva zakona radili zajedno poslodavci i sindikalisti govori dovoljno koliko smo svi obeshrabreni današnjim stavom zakonodavne vlasti u Federaciji BiH - kazao je nakon sjednice Mario Nenadić, direktor Udruge poslodavaca FBiH (UP FBiH). Nenadić ističe kako su sadašnji parafiskalni nameti prepreka povećanju plaća.
- Imamo najviše doprinose u Europi, kao i parafiskalne namete. U više navrata istaknuli smo da je riječ o privremenom rješenju i da UP FBiH nastavlja inzistirati na donošenju sustavnih zakona o doprinosima i porezu na dohodak u FBiH u kojima će davanja na plaću zaposlenih biti smanjena do 30 posto u odnosu na postojećih 41,5 posto.
Podsjećamo da je UP FBiH s granskim sindikatima iz realnog sektora krajem prošle godine potpisao sedam kolektivnih ugovora kojima je usuglašeno da se najniža plaća za djelatnosti za koje su potpisani ugovori kreće od 630 do 775 KM, što je više od minimalne plaće koju je utvrdila Vlada FBiH. Zbog svega navedenog trebaju nam intervencije u zakonu, u suprotnom, što nam je alternativa? Radnici su nezadovoljni, odlaze u inozemstvo, poslodavci imaju posljedično probleme u proizvodnji. Radnik sebi ne može zaraditi plaću od, recimo, 1000 KM i gotovo još toliko poslodavcu na ime doprinosa i poreza - naglašava Nenadić.
Sindikati nezadovoljni
Iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine kazali su "kako neće nasjesti na podvale iz Vlade FBiH i Udruge poslodavaca kada je u pitanju minimalna plaća i eventualno povećanje do 400 KM".
- Postavlja se pitanje kako ili zašto čelnici pojedinih granskih sindikata to ne razumiju i slijepo ispunjavaju i slijede želje Vlade FBiH u tehničkom mandatu i Unije poslodavaca FBiH?! Nitko poslodavcima ne brani da povećaju plaće radnicima već danas i ima onih koji su to učinili, čak i više puta od pojave pandemije i ekonomske krize koja je potom uslijedila - istaknuto je u priopćenju koje je potpisao predsjednik Sindikata Selvedin Šatorović.
U BiH je ogromna razlika biti zaposlen u privatnom ili javnom sektoru. Javni sektor na plaće godišnje potroši više od 3 milijarde KM, ali iako "pojede" najviše, u ova krizna vremena jedino je plaća u javnom sektoru sigurna i postojana. U ovoj godini plaće su povećane zaposlenima u institucijama gotovo svih razina vlasti, dok je u privatnom sektoru sve ovisilo o volji poslodavaca. Pojedini su shvatili da ostaju bez stručnog kadra te povisili plaće, dok dio njih još uvijek živi u uvjerenju da će pronaći radnike koji su spremni raditi za plaću od nekih 600, 700 ili 800 maraka. Na sreću, ta vremena su prošla, radnici radije biraju odlazak nego rad za ponižavajući iznos novca.
