Brojne sporne stvari u ovom trenutku opterećuju odnose u Bosni i Hercegovini - od antieuropske retorike SNSD-a, preko odbijanja bošnjačkog bloka stranaka da prihvati izmjene Izbornog zakona kojima bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje prilikom izbora članova državnog Predsjedništva pa do činjenice da BiH još uvijek nema Reformsku agendu, a krivci za to su i SNSD i SDA - potonja stranka zakočila je proces u nekoliko županija, piše Večernji list BiH.
Sve ovo događa se u vremenu kada Europska unija traži formulu kojom bi pogurala integracijske procese na jugoistoku Europe, a napose u Bosni i Hercegovini koja je propustila priliku ovoga proljeća početi pregovore o pristupanju. No, Europsko vijeće ponovno zasjeda krajem lipnja, a do tada bi BiH morala pokazati napredak te doći u poziciju za početi pregovore.
Otvorena pitanja
Naravno, jedno od ključnih pitanja na europskom putu odnosi se na izmjenu izbornog zakonodavstva koja mora uvažiti presudu Ustavnog suda koji je jasno uputio na potrebu legitimnog političkog predstavljanja, no, sudeći prema događajima na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, vidljivo je kako ne postoji dovoljan stupanj političke volje unutar “trojke”. Bošnjaci su tada, podsjećamo, srušili kvorum služeći se istom mogućnošću koju koristi i SNSD koji blokira pokušaje smjene vlastitih kadrova u izvršnoj vlasti. Za to vrijeme Bosna i Hercegovina gubi dragocjeno vrijeme, pri čemu su hrvatski politički predstavnici jedini glas razuma koji od drugih dviju strana traži svojevrsnu prilagodbu svojih stavova i interesa kako bi se proveli procesi od kojih će korist imati Bosna i Hercegovina u cjelini, njezini narodi i građani.
Nije Izborni zakon jedino pitanje koje je na čekanju, a koje ima izravnu poveznicu s europskim putem zemlje. Tu su još dva zakonska rješenja - o sudovima i VSTV-u, kao i pitanje imenovanja glavnog pregovarača, a što je nužno riješiti prije nego što počnu pregovori. Stvari su ovdje također opterećene neriješenim partnerskim odnosima, kao i različitim pogledima na tematiku. U ekonomskom smislu BiH još uvijek nije osjetila prednosti ambicioznog Plana rasta, a pitanje je i kada će s obzirom na to da je prije puštanja u optjecaj prve tranše potrebno usuglasiti Reformsku agendu, a tu su stvari nešto složenije s obzirom na to da postoje različiti pogledi na dvije neispunjene obveze. Jedna se tiče Ustavnog suda, a druga usklađivanja vizne politike s Europskom unijom.
Stvari su dodatno usložnjene nedavnom presudom o isplati dugovanja prema tvrtki Viaduct, pri čemu treba uputiti na činjenicu da je premijer FBiH Nermin Nikšić jasno poručio kako Federacija nije dužna niti će pristati otplaćivati dugove entiteta koji istodobno radi na podrivanju ustavnog poretka. Samo površni pregled otvorenih pitanja dovoljan je za izvući zaključak kako BiH nije nimalo u jednostavnoj poziciji, a čini se kako je i najavljeni proces preustroja koalicije na razini države izgubio na intenzitetu.
Hrvatski politički korpus u BiH će ponovno, unatoč izazovima, pokušati raditi na takvom scenariju, a u tomu će imati i punu podršku Republike Hrvatske koja je svojim uglednom i političkom snagom najzaslužnija za “zeleno svjetlo” o otvaranju pregovora s BiH, kao i za visoko postavljenu poziciju Bosne i Hercegovine među prioritetnim pitanjima vanjskopolitičke agende Europske unije.
Europsko vijeće
Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović nedavno je razgovarao s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem o temama koje se tiču europskog puta zemlje, a tom su prilikom upućene jasne poruke o nužnosti konsenzusa, a Plenković je potvrdio kako će se na idućem sastanku Europskog vijeća, na inicijativu Hrvatske, održati rasprava o stanju u Bosni i Hercegovini.
