Očekuje se da će više od polovine svih odraslih i trećina djece, tinejdžera i mladih ljudi u svijetu do 2050. imati prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, rezultati su najnovije studije. Navedeno predviđanje proistječe iz nove globalne studije objavljene u ponedjeljak u medicinskom časopisu The Lancet, koja analizira podatke iz više od 200 zemalja, piše Večernji list BiH. Istraživači upozoravaju da će stope pretilosti naglo porasti tijekom ostatka ovog desetljeća, osobito u zemljama s nižim prihodima.
Zabrinjavajuća predviđanja
Od 2021. godine gotovo polovina svjetske odrasle populacije, oko jedna milijarda muškaraca i 1,11 milijardi žena u dobi od 25 i više godina, imala je prekomjernu težinu ili pretilost. Ako se trenutačni trendovi nastave, predviđa se da će globalne stope prekomjerne tjelesne težine i pretilih odraslih osoba do 2050. dosegnuti 57,4 posto za muškarce i 60,3 posto za žene, navodi se u studiji. Očekuje se da će Kina, Indija i SAD imati najveći broj pojedinaca s prekomjernom težinom ili pretilošću do 2050. godine, dodaje se. U BiH dobar dio stanovništva muku muči s prekomjernom težinom, dok je svaki peti građanin pretio. Riječ je o problemu koji značajno opterećuje zdravlje populacije u BiH, a posebno zabrinjava činjenica da je prekomjerno teško ili pretilo najmanje 15 posto djece. Studija o stanju zdravlja stanovništva u FBiH pokazuje da je 1,6 posto odraslih pothranjeno, da je gotovo 40 posto njih normalno uhranjeno, i to najviše u starosnoj skupini od 18 do 24 godine, dok je više od trećine prekomjerno teško. Među prekomjerno teškim više je muškaraca nego žena. Petina odraslih je pretila, a više je pretilih žena nego muškaraca. Stručnjaci upozoravaju da su glavni uzroci pretilosti nepravilan stil života, previše sjedenja i premalo aktivnosti, uz pogrešne prehrambene navike. Nutricionisti objašnjavaju da veliki utjecaj na pretilost imaju prevelika zastupljenost rafiniranih ugljikohidrata i šećera te nedovoljna konzumacija voća i povrća. Ističu da bi polovinu unesene hrane tijekom dana trebalo činiti povrće te nešto manje voće. Četvrtina bi trebala predstavljati neki izvor proteina, koliko i čistih ugljikohidrata. Zasićene masnoće i masnoće životinjskog podrijetla također treba svesti na malu mjeru, dok apsolutno treba izbjegavati hidrogenizirane masti koje dolaze u industrijskim proizvodima, koje treba što manje konzumirati.
Sve veći problem
Pretilost postaje sve veći zdravstveni problem, a prema riječima endokrinologinje Marije Simakove, glavni uzrok prekomjerne tjelesne težine kod djece, ali i kod odraslih je prekomjeran unos kalorija. - Potrebno je razumjeti prehrambene navike i utvrditi zašto dijete često poseže za grickalicama ili jede više nego što mu je potrebno. Liječnici analiziraju uzrok i zatim preporučuju prilagođenu prehranu i tjelesnu aktivnost - objasnila je Simakova u razgovoru za Radio 1. Osim loših prehrambenih navika, liječnici upozoravaju da emocionalni čimbenici, poput stresa i tjeskobe, također igraju važnu ulogu u prejedanju. Mnogi ljudi posežu za hranom kao načinom smirivanja negativnih emocija, što može dovesti do povećanja tjelesne mase i dugoročnih zdravstvenih problema.
