Istraživanje

Populacija u BiH genski bliža hrvatskoj i makedonskoj

BiH
Foto: ''
10.12.2014.
u 17:55

Studija je provedena na 100 turskih studenata koji žive u Sarajevu

Bosansko-hercegovačka populacija genski je bliska hrvatskoj i makedonskoj, a od turske se poprilično razlikuje. Turci su bliži populaciji Libanona i Iraka. Rezultati su to molekularno-genetskog istraživanja provedenih na uzorku od 100 rodbinski nepovezanih muškaraca iz Turske koji trenutačno žive u Sarajevu, a koje su proveli prof. dr. Damir Marjanović, prof.dr. Dragan Primorac i Serkan Dogan, asistent internacionalnog sveučilišta Burch u Sarajevu. Populacije Libanona i Iraka u ovom su istraživanju korištene zato što postoje objavljeni podaci za ove genske biljege, a ne zbog traženja neke ekskluzivne geneske veze s njima.

Zemljopisna bliskost

Na pitanje jesu li ovim istraživanjem pokazane neke posebne genske sličnosti ili različitosti turske populacije sa pojedinim narodima u Bosni i Hercegovini, znanstvenici su poručili:

– Već godinama genetičari jasno naglašavaju da genetika ispituje populacije, a ne nacije, odnosno da ne postoje hrvatski, srpski, bošnjački, turski, njemački ili neki drugi geni. Nečija pripadnost nekoj naciji nije upisana u njegovu genskom nasljeđu. Prvi rezultati ovih analiza, kako smo i očekivali, još jednom potvrđuju da se genska sličnost, odnosno različitost populacija u regiji ponajprije zasniva na njihovoj zemljopisnoj bliskosti ili udaljenosti i zato nas nije iznenadilo da je turska populacija pokazala najviše sličnosti s populacijama iz svoga najbližeg susjedstva – kaže Marjanović, profesor na PMF-u u Sarajevu i tamošnjem Burch sveučilištu te znanstveni suradnik Instituta za antropologiju u Zagrebu.

Provedeno istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u Croatian Medical Journalu, predstavlja nastavak ranije započetih istraživanja genske raznolikosti regionalnih humanih populacija. Naime, već godinama bosanski i hrvatski znanstvenici ispituju gensku raznolikost ovih prostora pa su u proteklom desetljeću publicirali velik broj znanstvenih radova na ovu temu.

– Ove godine našem se timu pridružio i kolega Serkan Dogan, podrijetlom iz Turske, koji je u sklopu svoje doktorske disertacije odlučio ispitati tursku populaciju na odabranom uzorku studenata turskoga podrijetla koji trenutačno studiraju u BiH – objašnjava prof. Marjanović.

On kaže da su preliminarni rezultati potvrdili izuzetnu heterogenost i gensku zanimljivost turske populacije.

Prof. dr. Dragan Primorac kaže da je veličina uzorka koji su analizirali dostatna za relevantne rezultate jer analiza Y kromosoma zahtijeva četiri puta manji uzorak nego što je to slučaj kod analize tzv. autosomalnih biljega.

U drugoj fazi istraživanja, koje namjeravaju fokusirati na tursku populaciju, trenutačno prisutnu u BiH, znanstvenici kane povezati i otkriti migracijske tokova koji su doveli do formiranja stanovništva pojedinih dijelova regije. Pretpostavljaju da će potvrditi prisutnost migracijskih tokova koji su išli iz smjera Bliskoga istoka, od neolitika pa do današnjih dana, ostavivši traga kako na bosanskohercegovačkoj tako i na turskoj populaciji.

Utjecaj migracija

– Današnje stanovništvo Hrvatske i BiH, odnosno gensko nasljeđe tih populacija, jasno pokazuje tragove utjecaja migracija koje su se odvijale tijekom posljednjeg ledenoga doba kada je tadašnji čovjek odlučio ovdje „ljetovati“. S druge strane, jasno se vide i druge epizode poput direktnih ili indirektnih migracija iz smjera današnje Ukrajine koje su počele prije nekoliko tisuća godina, do migracija iz smjera Bliskoga istoka, koje su inicirane tijekom neolitika i koje su se nastavile tisućama godina nakon njega. Populacije koje danas naseljavaju regiju izuzetno su heterogene i nose obilježja populacija čije se gensko nasljeđe oblikovalo brojim migracijskim epizodama – tumači Marjanović.

Znanstvenici najavljuju da će tijekom sljedeće godine kao plod svojih višegodišnjih istraživanja objaviti knjigu o genskom podrijetlu naroda s ovih prostora, koje istražuju već 15 godina.

Komentara 2

BE
bendz
23:08 10.12.2014.

Ili nemate pojma o genetici, ili pravite sprdacinu od svog istrazivanja.I u jednom i u drugom slucaju preci vam se okrecu u grobu.

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije