Amir Gross Kabiri, predsjednik M. T. Abraham Groupa, s čelnicima Konferencije europskih rabina (CER) iz Münchena posjetio je papu Franju u Vatikanu nakon masakra u Izraelu koji je počinila teroristička organizacija Hamas 7. listopada. Izaslanstvo Konferencije europskih rabina istaknulo je žurnost oslobađanja 230 izraelskih talaca koje drže u Gazi, među kojima su bebe, djeca i oni koji su preživjeli holokaust.
Važnost dijaloga
Papa se oglasio tijekom susreta i prenio snažnu poruku: "Moja prva misao i molitva idu, iznad svega, svemu što se dogodilo u posljednjih nekoliko tjedana. Ipak, ponovno su buknuli nasilje i rat u toj zemlji koju je blagoslovio Svevišnji, koja je, čini se, neprestano napadana podlošću mržnje i smrtonosnim zveketima oružja. Zabrinjavajuće je širenje antisemitskih demonstracija, što oštro osuđujem. Draga braćo, u tami sukoba, mi koji vjerujemo u jednoga Boga, gledamo u onoga koga prorok Izaija naziva 'sucem među narodima i sucem mnogih naroda'.
On dodaje, gotovo kao posljedicu svoje presude, čudesno proročanstvo mira: 'Oni će svoje mačeve iskovati u raonike, a svoja koplja u srpove; narod neće dizati mač na narod, niti će se više učiti ratu' (Iz 2,4). U ovom vremenu u kojem smo svjedoci nasilja i razaranja, mi vjernici pozvani smo graditi bratstvo i otvarati putove pomirenja za sve i prije svih, uime Svevišnjeg koji, kako kaže drugi prorok, ima 'planove za dobrobit, a ne za zlo' (Jr 29,11). Ne oružje, ne terorizam, ne rat, već suosjećanje, pravda i dijalog jedina su prikladna sredstva za izgradnju mira. Ako ova zapažanja primijenimo na kontekst židovsko-kršćanskog dijaloga, možemo reći da se približavamo jedni drugima kroz susrete, slušanje i bratsku razmjenu, priznajući se slugama i učenicima te božanske riječi, živog kanala iz kojega izviru naše riječi. Na taj način, kako bismo postali graditelji mira, pozvani smo biti i graditelji dijaloga, ne samo svojim snagama i sposobnostima nego i uz pomoć Svevišnjega. Dijalog s judaizmom posebno je važan za nas kršćane jer imamo židovske korijene. Isus je rođen i živio je kao Židov. On je sam prvi jamac židovske baštine u središtu kršćanstva i mi koji smo kršćani vas trebamo, draga braćo. Judaizam nam je potreban da bolje razumijemo sebe. Stoga je važno da židovsko-kršćanski dijalog zadrži svoju teološku dimenziju živom dok se nastavlja suočavati s društvenim, kulturnim i političkim pitanjima.
Poruke iz Mostara
Naše su vjerske tradicije čvrsto isprepletene. Mi nismo dvije strane vjere, razvijene neovisno u različitim vremenima i na različitim mjestima, bez utjecaja jedna na drugu. Tijekom svog posjeta rimskoj sinagogi papa Ivan Pavao II. primijetio je da židovska religija nije vanjska, ali je na određeni način 'svojstvena našoj religiji'. Nazvao vas je 'našom ljubljenom braćom', 'našom starijom braćom'. Stoga bi se moglo reći da je naš dijalog više od međureligijskog dijaloga. To je obiteljski dijalog. Kad sam išao u rimsku sinagogu, rekao sam da 'svi pripadamo jednoj obitelji, obitelji Boga, koji nas prati i štiti kao svoj narod'. Draga braćo, povezani smo jedni s drugima pred jednim Bogom. Zajedno smo pozvani svojim dijalogom svjedočiti Njegovu riječ i svojim djelima Njegov mir. Neka nam Gospodar povijesti i života podari hrabrosti i strpljenja za to", zaključio je Sveti Otac.
Amir Gross Kabiri, koji je u BiH i potpredsjednik HŠK Zrinjski, Svetom Ocu darovao je dres HŠK Zrinjski s njegovim imenom i brojem 266, što predstavlja njegovu titulu 266. pape Rimokatoličke crkve, te je istaknuo privrženost navijača kluba Katoličkoj crkvi. Papa Franjo je poznat po svojoj ljubavi prema nogometu. Kabiri je također napomenuo kako je Mostar mjesto suživota te je naglasio "važnost vjere za prevladavanje razlika i stvaranje jedinstva u ovako turobnim vremenima". •
