Brojke iz područja vanjske trgovine u prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju ono o čemu su ekonomski analitičari govorili ranije - usporavanje gospodarske djelatnosti kao posljedica smanjenja ekonomske aktivnosti tržišta na koja bh. tvrtke izvoze ili s kojih uvoze repromaterijal je evidentno, a ono je zapravo poziv za provedbu reformi kojima bi se maksimalno poboljšala poslovna klima u zemlji.

Poboljšanje ambijenta
Od smanjenja poreznog opterećenja na rad, preko nužne digitalizacije i ubrzavanja birokratskih procedura za registraciju poduzeća, odnosno pokretanja biznisa - čitav spektar alata trenutačno je u fazi pripreme, a trebao bi u značajnoj mjeri rasteretiti gospodarske subjekte, omogućiti lakšu realizaciju investicija te nova zapošljavanja, kao i podizanje razine neto plaće za radnike. Sve to dio je programa novih vlasti, a koje su kroz dokument o smjernicama rada izvršne i zakonodavne vlasti pripremile set reformi u oblasti socijalne politike i ekonomije, koje su ključne za nužno poboljšanje kvalitete života stanovništva BiH i najvažniji su programski segment u smislu konkretnog, mjerljivog napretka koji trebaju prepoznati i osjetiti svi. Istodobno, ekonomski analitičari nadaju se i kako bi trebalo intenzivirati aktivnosti koje bi išle u smjeru stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora.

Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, već je ranije za naš list upozoravao na činjenicu da BiH ima otvorenu ekonomiju koja je ovisna o kretanjima u okruženju, tako da se svaka promjena ili poremećaj, pa tako i recesija, svakako odražavaju na stanje u BiH. No, pritom su svakako za perspektive važni potezi koje vlasti trebaju napraviti, a vodili bi stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, što je proces koji se ne može napraviti preko noći. On bi trebao ići kroz tri koraka - jedinstvenije ekonomske prostore unutar Federacije i Republike Srpske, zajednički ekonomski prostor te na kraju jedinstvenu ekonomsku politiku BiH.

Podsjećamo, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković nedavno je za Večernji list naglasio kako gospodarstvo BiH u prvih sedam mjeseci 2023. godine ima tendenciju usporavanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takvo što vidljivo je u segmentu vanjske trgovine, odnosno oslikava se u smanjenju izvoza i osobne potrošnje. U sedam mjeseci ove godine ukupan izvoz iz BiH iznosio je 10,33 mlrd. KM, što je manje za 4,21%, odnosno 454,23 mil. KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Govoreći o razlozima takve situacije, objasnio je kako je smanjenje izvoza posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU-a uslijed usporavanja gospodarske aktivnosti u EU te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini. To se, prije svega, odnosi na tržišta EU-a (Italija, Mađarska, Poljska..) te značajno smanjenje izvoza na tržište Srbije, gdje je smanjena potražnja za energentima iz BiH (smanjenje izvoza električne energije oko 40% te pad u izvozu koksa za više od 100 milijuna KM).

Uvoz
S obzirom na to da određeni dio poduzeća zapravo uvozi potrebne materijale, a na osnovi kojih unutar BiH izgrađuje gotove proizvode, jasno je kako se može utvrditi međuovisnost uvoza i izvoza, odnosno u ovom slučaju došlo je i do značajnog pada uvoza. Sve to govori kako je pred domaćom ekonomijom izazovno vrijeme u kojemu će se morati djelovati sinergijski kako bi se očuvala radna mjesta te stvorile pretpostavke za proširenje poslovanja onoga trenutka kada se oporave tržišta Europske unije.

Otkriven veliki lanac prijevara: Varali su ljude preko pozivnih centara