Dvadeset godina nakon rata u BiH milijuni četvornih metara pod minama podsjećaju upravo na to krvavo razdoblje. BiH se ubraja među zemlje koje su najzagađenije minama u svijetu. Teške posljedice snose uglavnom građani Bosne i Hercegovine, i to nerijetko životima.
Najčešće su to povratnici u čijim selima i obližnjim šumama mine nikada nisu otklonjene. Prema svim dosadašnjim procjenama, najteže stanje je u Tuzlanskoj županiji gdje su samo u ovoj godini, a tek je počela, smrtno stradale tri osobe, među kojima i desetogodišnji dječak.
Malo novca za razminiranje
Milijuni četvornih metara u Tuzlanskoj županiji prekriveno je minama. Uz minska polja živi na tisuće ljudi u BiH, najvećim dijelom povratnika. U brojnim selima uz minska polja su i škole pa nerijetko djeca prolaze upravo uz ploče “Pazi mine”. No, šume i livade koje kriju brojne prirodne blagodeti, spas su ljudima za preživljavanje, ali se upravo na tom terenu događaju nesreće. Profesor Izudin Kešetović, ekonomski analitičar, pak, kaže kako je više od 70 posto građana na granici socijalne izdržljivosti.
To je objektivna slika stanja BiH koja bilježi jedan paradoks, a to je ‘jedan - jedan - jedan’, znači jedan zaposleni, jedan umirovljenik, jedan na zavodu, s brojkom koja će se približiti 600 tisuća. To je demografska, socijalna i ekonomska slika stanja u BiH. U tom kontekstu on naglašava kako su mine jedan od ogromnih problema BiH, o čijem se rješavanju najmanje priča, a razlog je nedostatak novca jer bi rješenje ovog problema državu trebalo koštati 600 milijuna maraka. BiH se obvezala godišnje izdvajati 40 milijuna maraka, a do sada nije izdvojila ništa.
Nerealna strategija
S druge strano, važno je podsjetiti kako je cilj BH MAC-a bio da do 2019. godine BiH bude očišćena od mina, međutim, dosadašnjim tempom razminiranja idućih stotinu godina BiH će biti pod minama, smatra Kešetović. Kada je u pitanju plan BH MAC-a, mnogi smatraju kako je nerealan, prvenstveno iz razloga što je strategija razminiranja do 2019. godine projekt koji nisu pravili ljudi s terena, operativci. Isto tako jedan od ključnih problema je taj što država ne izdvaja novac za razminiranje, pa demineri odlaze u druge zemlje raditi svoj posao, iako bi u svojoj zemlji imali posla cijeli radni vijek.
Zbog složene situacije i stanja u kome se nalaze minsko-eksplozivna sredstva u prirodi, počinju ginuti intenzivnije i demineri, tako da je u proteklom razdoblju smrtno stradao veliki broj deminera. U 115 deminerskih nesreća smrtno je stradalo 46 deminera, stoga postoji opravdana bojazan da će vrijeme koje dolazi zbog žurnosti poslova, posebno u profesionalnim kompanijama koje angažiraju deminere po ugovoru o djelu za određene projekte, donijeti puno više nesreća i stradavanja deminera.
