Farma Janjić Simmental breed u Jenjiću kod Orašja netipična je po mnogočemu, prije svega, po svom vlasniku, piše Večernji list BiH. Najkraće rečeno, Mato Janjić napustio je posao stručnog voditelja za prehranu goveda i direktora prodaje za austrijsku genetiku i prije dvije godine u svom selu u Posavini napravio farmu krava na kojoj primjenjuje stečeno znanje. Uspješan je to, pa i hrabar projekt, za primjer drugima. Upravo zato smo se ponovno zaputili u Jenjić, mjesto desetak kilometara udaljeno od Orašja, kako bismo provjerili radi li Mato još uvijek s osmijehom na svom farmerskom imanju.
Sretan sam čovjek
- Naravno da nisam požalio jer dobro sam znao u što se upuštam i što radim. Siguran sam u svoje znanje i farmu u koju ugrađujem sve što znam i što sam naučio. Istina, ima tu i prepreka pa i pogrešaka, ali i na pogreškama, koje su neminovnost kada se kreće u ovakav posao, nastavljam učiti. Radim ono što volim i samo dalje gradim svoje znanje i u teoriji i praksi - kaže Mato kojemu se za godinu dana, ne samo poslovno već i obiteljski obogatio život. Vratio se iz Austrije kao samac, a za godinu dana u rodnome je kraju zasnovao i obitelj. Oženio se i dobio, kaže nam s posebnim ponosom, prekrasnu djevojčicu. Osmijeh s njegova lica i dalje ne silazi, što dovoljno govori o zadovoljstvu njegovom životnom odlukom o povratku. Neobičnosti povratničke priče svakako doprinosi i činjenica što se Mato nije vratio sa Zapada kao umirovljenik, što sada najčešće čini dijaspora u Posavini kada se opredijeli za povratak rodnom kraju. U Matinu slučaju baš je obrnuto. Roditelji su ostali u Austriji i pomirili se s njegovom upornom odlukom o povratku i gradnji farme. - Mislio sam ja još više unaprijediti farmu, da i na travnjaku krave budu slobodne, međutim, kako sam gotovo sve gradio iz svojih sredstava, to bi iziskivalo dvostruko više sredstava koja nisam imao pa sam krenuo s drukčijim, također vrlo naprednim projektom za bh. uvjete. Idem korak po korak u napredovanju i povećanju kapaciteta farme - kaže nam Mato. Matino uzgojno gospodarstvo moderno je sagrađeno i što je posebno na njemu jest da primjenjuje sva postignuća znanosti. Krave s Matine farme dnevno daju i više od 1200 litara mlijeka. Njegovi planovi za budućnost vezani su uz proširenje kapaciteta, muzni roboti, uz još puno novotarija koje su za mnoge znanstvena fantastika.
- Na farmi sada trenutačno imam 57 krava, od kojih je na muži 39 s trenutačnim dnevnim prosjekom od 31 litre mlijeka. Godišnje proizvedem 10.430 litara visoko kvalitetnog mlijeka - objašnjava nam ovaj uzorni farmer. I još jedna, vrlo važna posebnost farme. Mato je obrazovani farmer koji dobro poznaje genetiku, sustav hranjenja i sve ono što može unaprijediti proizvodnju te je daleko odmaknuo s primjenom posebnog sustava hranjenja. Sada na svojoj farmi može u praksi provoditi znanstveno dokazane metode napredovanja pa je sam osmislio sustav hranjenja koji mu, potvrdio nam je, donosi najbolje rezultate jer mlijeko je visoko kvalitetno. I kada pomislimo da smo gotovo sve kazali o ovoj neobičnoj farmi, Mato nam usput reče kako je upravo na svom gospodarstvu organizirao i znanstveni skup "Dan simentalca" za koji vjeruje da će postati tradicija. Naime, njegova je nit vodilja u radu da poljoprivredu, odnosno stočarstvo, mora pratiti i znanost, stoga je u Jenjiću organizirao veliki dvodnevni skup s brojnim gostima iz stručne javnosti genetike iz Austrije, predstavnici genetičkog centra s kojim surađuje te kolegama iz BiH, Hrvatske i Srbije kako bi kroz stručna predavanja bili ukorak s vremenom. Vrhunski stručnjaci prenijeli su teoriju, a na Matinoj farmi mogla se vidjeti i primjena stečenog znanja jer analizirana su pasminska svojstva primjeraka grla na Matinoj farmi.
Malo riječi, a veliko djelo
Mato gotovo sve sam radi na farmi i ima tek jednog pomoćnika. Neki godišnji poslovi zahtijevaju, kaže, dodatnu angažiranost, uglavnom mještana, no zasad uspijeva sam obaviti sve nužne farmerske poslove. Upravo zato pronaći pet minuta Matina slobodnog vremena i dogovoriti razgovor bilo je pravo umijeće. Ne želi promocije, hvalospjeve, teško prihvaća intervjue i poručuje: "Neka moj posao sve govori o meni, a riječi su prazne ako iza njih nema potvrde urađenog". Stoga smo zahvalni vrijednom posavskom farmeru Mati Janjiću iz Jenjića koji iznova potvrđuje kako samozatajni ljudi s malo riječi puno više govore svojim djelima.
