Oporavak ekonomije u ovoj godini ovisit će o nizu čimbenika, počevši od reformskih procesa vlada na svim razinama u BiH pa do regionalnih i globalnih tržišnih kretanja, a posebice kada je riječ o onim tržištima na koja BiH izvozi najviše robe.
Ipak, posljednje izvješće Svjetske banke “Globalni ekonomski izgledi” ističe kako će se mnoga tržišta, a posebice ona u nastanku ili ona u zemljama u razvoju i dalje boriti s pandemijom i posljedicama pandemije, piše Večernji list BiH.
Izazovi
Oko dvije trećine tržišta u nastanku i zemalja u razvoju neće nadoknaditi pad dohotka po glavi stanovnika do 2022. godine.
U ekonomijama s niskim dohotkom, gdje cijepljenje kasni, posljedice pandemije poništile su ranije uspjehe u smanjenju siromaštva te povećale neizvjesnost i dugotrajne izazove, navodi se.
A s obzirom na krhkost bosanskohercegovačkog ekonomskog sustava, kao i činjenicu da se ne možemo pohvaliti dovoljnom razinom procijepljenosti stanovništva, postavlja se opravdano pitanje kada ćemo uspjeti nadoknaditi pad zabilježen u 2020. godini.
Za ekonomskog analitičara i profesora u Sarajevskoj školi za znanost i tehnologiju Faruka Hadžića situacija je takva da je u ovom trenutku, kada je riječ o BiH, prilično nezahvalno davati prognoze koje se tiču ostatka ove godine, a to objašnjava neizvjesnom situacijom, odnosno nizom nepoznanica.
- Cijepljenje ide sporo, a o tome ovisi dosta toga - ističe on te dodaje kako su bogate zemlje koje su dobro uznapredovale u procesu cijepljenja vratile optimizam na tržište, a što će se odraziti i na oporavak.
Hadžić stoga navodi kako je u ovom trenutku previše nepoznanica koje bi mogle imati utjecaja na ekonomska kretanja, pa se tako ne zna hoće li doći do novog vala i zaključavanja ekonomije. Stoga je naglasio važnost ubrzanja i završetka procesa cijepljenja jer bismo se na taj način mogli i otvoriti, pa i prema turistima, a što može biti vrlo važno.
Hadžić se slaže kako prvi dio ove godine donosi optimizam zbog povećanog izvoza iz BiH, no za neke daljnje prognoze sve ovisi o nizu čimbenika, uključujući i tematiku COVID putovnice.
A podaci iz prvog dijela godine pokazatelj su kako je domaće gospodarstvo iznašlo način postaviti se prilično otporno prema krizi.
Optimizam
Bosna i Hercegovina tako je u razdoblju od siječnja do travnja 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od 4,1 milijarde konvertibilnih maraka, što je za 25,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Izvoz je rastao na oba ključna tržišta za domaće kompanije. Tako je iznos izvoza u zemlje CEFTA-e iznosio 662 milijuna KM, što je za 27,5 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine, dok je izvoz u zemlje Europske unije iznosio 3,1 milijun KM, što je za 27,4 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine.
Dobre pokazatelja iz izvoza prati i rast industrijske proizvodnje koja je u travnju ove godine porasla za 25,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. No, kako bi se ti trendovi očuvali i ostatak godine, od iznimne je važnosti nastaviti reformski put u cilju poboljšanja ukupne poslovne klime. •
