Bosanskohercegovački gospodarstvenici i izvoznici su se okupili na okruglom stolu posvećenom Mehanizmu za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) i unapređenju konkurentnosti bh. izvoznika, zajedno s relevantnim akterima iz javnog i privatnog sektora, regulatornih tijela i industrije. Ovaj susret koji je organizirala Američka trgovačka komora u BiH imao je za cilj analizu trenutačnog statusa implementacije CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica po gospodarstvo te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih efekata ovog nameta.
CBAM je mehanizam EU koji sprječava „curenje ugljika“ premještanjem proizvodnje u zemlje s blažim ekološkim standardima. Od 1. siječnja 2026. postaje obvezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, električne energije i hidrogena izvan EU, koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO2. CBAM funkcionira paralelno s ETS-om, osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, smanjujući njihovu konkurentnost u EU.
BiH se suočava s izazovima u implementaciji CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. činili oko 15% ukupnog bh izvoza u EU. S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela Sustav trgovanja emisijama (ETS), niti alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO2, domaći gospodarstvenici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih karbon taksi u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a. Ovo povećava troškove uvoza bh. proizvoda u EU, smanjuje njihovu konkurentnost i dugoročno ugrožava pristup tržištu EU.
Zaključci s okruglog stola su:
1. Bh. izvoznici će od 1. siječnja 2026. godine plaćati CBAM porez na proizvode kao što su željezo, čelik, aluminij, cement i električna energija. EU uvoznici bh. proizvoda obuhvaćenih CBAM-om (željezo, čelik, aluminij, cement i električna energija) od 1. siječnja 2026. morat će kupovati CBAM certifikate, jer BiH nema nacionalni model obračuna emisija.
2. Bosna i Hercegovina se opredijelila za implementaciju EU ETS sustava, ali njegovo uvođenje neće biti moguće do 2026. godine, a planirano je tek do 2030. godine. Proces je usporen zbog neusvajanja Mape puta za uspostavu MRV i ETS modela od strane Vijeća ministara BiH, iako je rok bio kraj 2024. godine. To znači da će bh. izvoznici u sektorima obuhvaćenim CBAM-om do tada ostati izloženi ovom nametu, koji će se naplaćivati pri uvozu u EU. Sredstva prikupljena kroz CBAM ostat će u proračunu EU, umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. gospodarstva.
3. Neophodno je osigurati hitne financijske i regulatorne mjere podrške za bh. izvoznike kako bi se ublažili negativni efekti CBAM-a. Ovo uključuje subvencije za smanjenje emisija, investicije u dekarbonizaciju i olakšice za prilagođavanje proizvodnih procesa, kako bi bh kompanije mogle ostati konkurentne u EU. Sve dosadašnje reforme uglavnom su povećale troškove poslovanja, te je ključno hitno razviti mehanizme podrške za gospodarstvo u tranziciji kprema održivijem poslovanju.
4. Energetska politika BiH treba omogućiti industrijama pristup konkurentnijoj i čišćoj električnoj energiji kako bi se smanjio njihov ugljični otisak i izloženost CBAM-u. Ključni koraci uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti i reguliranje trgovine električnom energijom između privrednih subjekata. Trenutačno, kompanije koje su investirale u obnovljive izvore ne mogu prodavati višak energije, što ograničava tržišnu fleksibilnost. Olakšavanjem kupovine zelene energije i omogućavanjem njene prodaje smanjili bi se troškovi poslovanja i povećala otpornost bh. gospodarstva na klimatske regulative EU.
S obzirom na složenost prilagođavanja CBAM-u i visoke, nenadoknadive troškove, svi sudionici okruglog stola složili su se da je potrebno hitno uspostaviti javni dijalog između vlasti i bh. izvoznika, raditi na pojednostavljenju procedura i osigurati pristup financijskim mehanizmima, a koji će im omogućiti konkurentnost.
Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Izaslanstvo EU u BiH, Direkciju za europske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oba entitetska ministarstva energije i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udruženje poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, Gospodarsku komoru FBiH kao i predstavnike privatnog i financijskog sektora, s ciljem analize utjecaja CBAM-a i ETS-a na bh. gospodarstvo te identificiranja mogućih pravaca djelovanja. AmCham BiH će nastaviti podržavati bh. gospodarstvenike u navigaciji kroz nove regulatorne izazove i potaknuti relevantne vladine institucije da glas proizvodnih tvrtki i izvoznika bude uključen u proces donošenja odluka na nacionalnoj razini.
