Kriza u BiH ne pokazuje znakove posustajanja. Narodna skupština RS-a odlučila je podržati nacrt novog entitetskog Ustava koji bi mogao značajno promijeniti političku i pravnu strukturu države. Nacrt novog Ustava entiteta, prema prijedlogu, predviđa prijenos brojnih ovlasti na RS, koje sada ima samo BiH, uključujući nadležnosti u području vojske, obavještajnih službi, pa čak i pravo na samoopredjeljenje, piše Večernji list BiH.
Ovaj prijedlog Ustava izazvao je reakcije iz drugih dijelova BiH koji smatraju da bi ovaj potez mogao ugroziti političku stabilnost i predstavljati korak prema secesiji RS-a.
Ujedno, predloženi nacrt novog Ustava stavlja naglasak na suverenost RS-a, što uključuje i mogućnost daljnjeg političkog povezivanja s drugim državama, čime bi se otvorila vrata za moguće izmjene postojećeg ustavnog okvira. Oporba u BiH, kao i mnoge međunarodne institucije, izrazila je zabrinutost zbog mogućih posljedica ovih promjena, upozoravajući da bi mogle ugroziti jedinstvo zemlje i izazvati dodatne političke nesuglasice.
Čović: Daleko od Ustava
Upravna tijela i međunarodne institucije također su reagirali na odluke parlamenta RS-a. Ured visokog predstavnika (OHR) za BiH objavio je priopćenje u kojem je jasno istaknuto da bi donošenje takvih zakona moglo imati ozbiljne posljedice za BiH. OHR je uputio na to da će odgovorni za ove poteze biti podložni kaznenom progonu jer smatraju da se radi o kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma i postojećeg ustavnog okvira zemlje. Također, pozivajući se na međunarodne standarde, upozoravaju na opasnost od uspostave paralelnih pravosudnih institucija pod kontrolom Narodne skupštine RS-a, što bi, prema njihovu mišljenju, predstavljalo flagrantno kršenje zakona i pravnog poretka.
Dodatnu napetost donio je i incident koji se dogodio u Trebinju kada je zapaljeno vozilo Nebojše Vukanovića, narodnog zastupnika i predsjednika liste Za pravdu i red. Ovaj napad izazvao je veliku pozornost medija i političara s obzirom na to da se dogodio neposredno nakon političkih napetosti u RS-u. Vukanović je odmah zatražio rasvjetljavanje ovog incidenta, navodeći da su na njegovu kuću postavljene nadzorne kamere koje su snimile muškarca kako izaziva požar na vozilu. Reakcija predsjednika RS-a Milorada Dodika bila je jasna: pozvao je na hitno otkrivanje počinitelja i nalogodavaca ovog napada, naglašavajući da takve akcije ne smiju imati prostora u političkom životu BiH.
Dodik je također naglasio kako politička borba ne treba biti vođena nasiljem, već argumentima i voljom naroda. Iako su političari u RS-u pozvali na hitno rasvjetljavanje incidenta, ovo pitanje dodatno podiže napetost u zemlji jer izaziva sumnje o političkoj klimi i sigurnosti u BiH. O toj temi razgovarali su i zamjenik ministra obrane BiH Aleksandar Goganović i zapovjednik EUFOR-a u BiH Florin Marian Barbo. On je jasno naglasio da EUFOR ostaje nepristran i u okviru svog mandata koji mu je dodijelilo Vijeće sigurnosti UN-a. Poteze RS-a je komentirao predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je istaknuo da aktivnosti vlasti u RS-u ne odražavaju Ustav BiH. Čović je naglasio kako je nužno poštovati institucije BiH, čak i kada nisu savršene, te da BiH ne smije doživjeti bilo koji oblik anarhije. Također je rekao da HDZ BiH daje punu podršku miru i stabilnosti te se zalaže za europski put BiH koji uključuje ravnotežu i ustavnu jednakost svih naroda. U isto vrijeme u Sjedinjenim Američkim Državama srpsko-američki politički odbor poslao je otvoreno pismo predsjedniku Donaldu Trumpu u kojem izražava zabrinutost zbog političkih suđenja protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika i drugih visokih dužnosnika iz RS-a.
Pismo Trumpu
U tom pismu lobisti pozivaju na očuvanje prava i autonomije RS-a unutar okvira Daytonskog sporazuma. Ovakvi stavovi, s reakcijama iz drugih zemalja, daju dodatni ton političkoj situaciji u BiH, gdje vanjski čimbenici također igraju značajnu ulogu u oblikovanju budućnosti zemlje. Ministar financija i riznice u Vijeću ministara BiH Srđan Amidžić razgovarao je s glavnim ravnateljem Uprave za odnose s istočnim susjedstvom Janom Koopmanom. Amidžić je optužio bošnjačke dužnosnike da opstruiraju donošenje državnog proračuna.
Istodobno predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan primio je bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića u Istanbulu. Američka administracija imenovala je iskusnu diplomatkinju Collen Hayland kao posebnu izaslanicu za zapadni Balkan. BiH će joj očito biti prva zadaća. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova poručila je pak da će pritisak na RS imati posljedice na mir. Politička situacija u BiH i dalje ostaje snažno napeta, s brojnim izazovima koji prijete stabilnosti zemlje. Dok različite strane nastavljaju s političkim i pravnim aktivnostima, neizvjesno je u kojem će smjeru BiH krenuti u budućnosti. Nastavak rasprava, kako unutar same BiH tako i na međunarodnoj sceni, bit će ključan za održavanje ili narušavanje političke stabilnosti.
