Održavanje intenziteta i razine javnih investicija u vremenu usporene ekonomske aktivnosti, ali i geopolitičkih previranja koja nameću sasvim novu realnost na tržištu, od iznimnog je značaja, a još je značajnija i podrška koju Europska unija i njezine financijske institucije nude i nudit će bosanskohercegovačkim vlastima i poduzećima u procesu realiziranja projekata prometnog uvezivanja. Kada govorimo o cestovnom uvezivanju, u ovom trenutku u BiH je fokus na nekoliko geografskih područja. Na samom južnom kraju koridora Vc, otprilike na granici Mostara i Čapljine, traju radovi na probijanju jednog od najdužih tunela u BiH - tunela Kvanj, koji je dio dionice tunel Kvanj - Buna. Večernji list uvjerio se u intenzitet radova koji otkrivaju kako je fokus na svladavanju geografskih prepreka koje diktiraju i dinamiku, ali i poziciju buduće trase koju je potrebno, kolokvijalno rečeno, “spustiti” s Dubravske visoravni u Mostarsku kotlinu, odnosno Bišće polje. O samom tunelu Kvanj dovoljno govore i podaci: desna tunelska cijev bit će dužine 2645 metara, a lijeva 2720 metara. Cjelokupna dionica tunel Kvanj - Buna duga je 5,10 kilometara, a njezinim završetkom stvorit će se pretpostavke za uvezivanje s već izgrađenim dionicama prema jugu, u prvom redu s dionicom Buna - Počitelj, a zatim dionicama Počitelj - Zvirovići te Međugorje - Bijača. Početak probijanja tunela, ističu iz JP Autoceste Federacije BiH, predstavlja važnu prekretnicu u nastavku izgradnje koridora Vc, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Niz dionica
I dok Hercegovina tek očekuje novi zamah u infrastrukturnom smislu, dinamika radova na sjevernom kraku, koja je bila na vrhuncu proteklih mjeseci, uskoro će rezultirati i s oko deset novih kilometara autoceste. Riječ je o dvjema dionicama - Poprikuše - Nemila, dužine oko pet i pol kilometara, a na kojoj se nalazi i trenutačno najduži tunel na koridoru Vc - tunel Bosna (ranije tunel Golubinja), dužine 3,6 kilometara, te Nemila - Vranduk, pri čemu su u fokusu gradnje dvije trećine te dionice. Budući da je cijela dionica duga 6,2 kilometra, sekcija 1 onda bi obuhvaćala okvirno 4 kilometra. Završetak ostalog dijela poddionice planiran je sredinom sljedeće godine, a na tom dijelu jedan od značajnijih objekata je tunel T1, odnosno tunel Stara stanica, u dužini od 1,4 kilometra. Navedeno će biti pušteno u promet u idućih nekoliko mjeseci, a isto tako, za očekivati je da će krajem godine ili početkom iduće biti završen i dio dionice Putnikovo Brdo 2 - Medakovo, konkretno od petlje Usora do petlje Medakovo. Inače, na dijelu od Doboja do Zenice trenutačno je aktivno šest gradilišta (Putnikovo Brdo - Medakovo, Medakovo - Ozimica, Poprikuše - Nemila, Nemila - Vranduk, Vranduk - Ponirak i Ponirak - Vraca).
Na krajnjem sjeveru BiH već su odavno završeni infrastrukturni radovi na dva velika, strateški značajna mosta - Gradiška i Svilaj, a koji se vežu na dionice autoceste - u prvom slučaju prema Banjoj Luci, a u drugom prema Doboju i Zenici. I dok je Svilaj u prometu na osnovi privremenih odluka, preko novog mosta kod Gradiške još se uvijek ne može prometovati zbog činjenice da nije izvršena kategorizacija novog prijelaza. Dobre su vijesti što se uskoro očekuje susret bh. izaslanstva s kolegama iz Hrvatske, a tom će se prilikom raditi na utvrđivanju svih pravila koja se tiču carine i prijevoza robe, a sve kako bi novi granični prijelaz postao operativan što je prije moguće. Posao će, osim Gradiške, vjerojatno obuhvatiti i granični prijelaz Svilaj, koji također nema stalno riješen status, već Vijeće ministara svake godine donosi posebnu odluku kojom se ovaj GP otvara za međunarodni promet putnika i određenih vrsta roba (bez veterinarske inspekcije).
Most Gradiška jedan je od 13 investicijskih grantova koji je odobrila Europska unija u vrijednosti većoj od 225 milijuna eura. Ukupna vrijednost radova izgradnje ovog mosta iznosi 19,5 milijuna eura, dok usluge nadzora iznose 1,8 milijuna eura. Trošak izgradnje mosta podjednako su financirale Hrvatske ceste uime Republike Hrvatske i Ministarstvo prometa i veza Bosne i Hercegovine. Drugi projekt koji je plod suradnje dviju zemalja te potpore Europske unije je most Svilaj. Most Svilaj dio je međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora Vc Budimpešta - Beli Manastir - Osijek - Sarajevo - Ploče koji središnju Europu povezuje s hrvatskim Jadranom.
Podrška EU-a
Ipak, da bi ovi paneuropski prometni pravci dobili svoju punu vrijednost, bit će potrebno okončati aktivnosti unutar BiH. Procjene su kako će, barem kada je riječ o Federaciji BiH, 2030. godine biti završene sve dionice autoceste na koridoru Vc, no sve ovisi o tempu kojim se budu realizirale aktivnosti na najzahtjevnijem dijelu, a to je probijanje tunela Prenj. Naravno, od suštinskog će značaja biti i daljnja podrška Europske unije, odnosno EIB-a i EBRD-a koji su ključni financijski partneri Bosne i Hercegovine.
Otvori KEKS Pay
