Među 22 rukovodeća zaposlenika Regulatorne agencije za komunikacije samo su dvojica Hrvata, dok na najvišoj razini rukovođenja nema predstavnika ovoga naroda - najkraći je ovo mogući opis stanja u navedenoj državnoj instituciji koja bi, u skladu sa svim pravilima, trebala oslikavati konstitutivnost triju naroda upravo kroz kadrovsku zastupljenost, piše Večernji list BiH.
No, u praksi to nije tako, a da stvar bude gora, konstantno se odbijaju inicijative nekolicine Hrvata u strukturama ove agencije ili se problem pokušava gurnuti pod tepih.
Razlozi ostavke
Prema našim izvorima iz Vijeća RAK-a, ravnatelj RAK-a Draško Milinović nije postupio po apelu, a zbog navedene situacije, odnosno nepostupanja rukovodstva Agencije, jučer je Nino Ćorić, jedan od hrvatskih kadrova, podnio ostavku na dužnost predsjedatelja Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije. Iz Vijeća također doznajemo i kako je Ćorić napisao da "s obzirom na nepostupanje rukovodstva Agencije sukladno zaključcima sa sjednice Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH održane 15. 12. 2022. i 24. 2. 2023. (termin koji je ustanovljen nakon nekoliko mojih bezuspješnih pokušaja zakazivanja iste), što, po mom mišljenju, ostavlja implikacije na rad Vijeća Agencije, a posebice mene kao njegova predsjedatelja, ovim podnosim neopozivu ostavku na mjesto predsjedatelja Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH".
Ostavka je uslijedila nakon dugotrajne borbe kojom se nastojalo ukazati na potrebu ispravljanja nacionalnog debalansa.
Takđer doznajemo kako je Ćorić naveo da dodatni razlog ostavci predstavlja njegovo zdravstveno stanje, kao i liječničke preporuke vezane uz napore s kojima se susretao pri obnašanju ove pozicije. Istaknuo je i kako će, svjestan objektivnih poteškoća u funkcioniranju s kojima se već dulje vrijeme suočava Vijeće odnosno njegov predsjedatelj, nastaviti svoj rad u Vijeću kao član. Ovime je također potvrdio i kako će podržati svaki prijedlog za izbor novog predsjedatelja.
Ćorićeva ostavka jasan je čin kojim se želi ukazati na nacionalni debalans, odnosno činjenicu da se ne žele provesti nužne reforme, odnosno ispoštovati potreba za uspostavom strukture kojom će se na terenu primjeniti načela ravnopravne zastupljenosti.
Zaključak o zastupljenosti
A kakav je odnos prema hrvatskim apelima, jasno pokazuje i jedan primjer. Naime, Zoran Tomić, član Vijeća RAK-a te hrvatski kadar u Vijeću, bio je predložio zaključak, koji je podržao tada predsjedatelj Ćorić, da se uputi apel ravnatelju da izmijeni postojeću strukturu na rukovodećim pozicijama i omogući ravnopravnu zastupljenost. No, za ovaj zaključak nije bilo spremnosti, odnosno kolege iz drugih naroda su isti odbili.
U samom zaključku koji je uputio Tomić potvrđeno je kako su od 22 rukovodeća zaposlenika tek dvojica Hrvata, a od sedam zaposlenih na najvišoj razini rukovođenja (ravnatelj, tajnik Agencije i pomoćnici ravnatelja) nema ni jednog predstavnika hrvatskog naroda, što, ističe se, predstavlja debalans i neravnopravnu zastupljenost hrvatskog naroda na rukovodećim pozicijama u Agenciji.
- Shodno navedenom, Vijeće Agencije trebalo je ovim zaključkom uputiti apel ravnatelju Agencije da izmijeni postojeću strukturu na rukovodećim pozicijama i tako omogući ravnopravnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, a posebno na najvišim razinama rukovođenja (tajnik Agencije i pomoćnici ravnatelja).
No, ta inicijativa nije uspjela dobiti podršku, a Hrvati su tako ostali uskraćeni za ravnopravnu zastupljenost u jednoj od najznačajnijih državnih institucija.
Inače, Vijeće Agencije ima sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH, dok su osnovne organizacijske jedinice Agencije Ured ravnatelja, sektori i odjeli. •
