Što će se događati u ekonomskom smislu u svjetlu konstantnih najava pa povlačenja uvođenja američkih carina Europskoj uniji, pitanje je na koje nema definitivnog odgovora, no sve što se događa posljednjih tjedana nije povoljno na stabilnost financijskih tržišta koja, kao što je poznato, "ne vole" neizvjesnosti. Iako se na prvu ne čini tako, BiH je izrazito vezana uz svaku promjenu gospodarske slike Europske unije jer većinu svoje vanjske trgovine obavlja sa zemljama članicama EU-a. Stoga bi uvođenje carina na europske proizvode značajno pogodilo proizvodni sektor u BiH koji izvozi u EU ili pak iz Unije uvozi repromaterijale nužne za proizvodnju.
Ipak, ono što ohrabruje je podatak kako je američki predsjednik Donald Trump pristao produljiti rok za pregovore o carinama s Europskom unijom za više od mjesec dana. Takvo što dolazi nakon njegove najave da će carinske stope podignuti na 50 posto već od 1. lipnja, no u međuvremenu je razgovarao s Ursulom von der Leyen, šeficom Europske komisije, te je donio odluku o roku za pregovore koji je sada postavljen na 9. srpnja.
Ako ne bude dogovora, stanje nije nimalo zahvalno za niz poslovnih subjekata iz BiH. Nešto ranije dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković kazao je da, ako kupci naših proizvoda iz EU-a budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i potražnju za proizvodima bh. poduzeća. Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU-a.