- Napunite spremnike svojih automobila - poruka je koju je najveći europski automobilski klub, njemački ADAC, uputio vozačima. Naveli su da će cijena goriva sigurno rasti zbog eskalacije sukoba između Irana i Izraela, piše Večernji list BiH. Nakon napada došlo je do naglog rasta cijena sirove nafte i prirodnog plina. - Naftne kompanije vjerojatno će brzo prenijeti više cijene sirove nafte na vozače - istaknuli su iz ADAC-a.
Promjena burzovne cijene
Dok vidimo što će se događati, cijene će, čini se, rasti. - Pitanje je biti hoće li biti stvarnih ograničenja na isporuke nafte iz Irana, primjerice, zato što je Hormuški tjesnac blokiran, ili će doći do povećanja cijena prvenstveno zbog zabrinutosti oko daljnje eskalacije na Bliskom istoku. Obje su opcije moguće, ali u početku će točenje goriva vjerojatno postati znatno skuplje - naveli su. U BiH cijene su već na početku ovog tjedna veće za 5 feninga, a to neće biti posljednje poskupljenje ako se ratna razaranja nastave.
Ovakve stvari ljute ekonomskog stručnjaka Zorana Pavlovića, koji smatra da trgovci pokušavaju stvoriti dodatni profit. - Burza je referentna točka za formiranje cijena sirove nafte, ali promjene koje se tamo dogode ne odražavaju se odmah na maloprodajne cijene goriva. Od trenutka promjene burzovne cijene potrebno je oko mjesec dana da nova nabavna cijena stigne do potrošača – kroz rafinerije, veletrgovce, distributere i na kraju maloprodajne lance. Roba koja je na putu, odnosno sirova nafta koja tek treba stići do rafinerije, preradi se i isporuči, nije još ni stigla, a već se najavljuje poskupljenje. To je psihološka priprema potrošača - ističe Pavlović za N1. Tvrdi da trgovci sada imaju zalihe goriva nabavljene po povoljnijim cijenama, a trenutačna situacija koristi se da bi se zaradilo na postojećim zalihama, dok još nisu pretrpjeli realan trošak u nabavi. - Maloprodajni će lanci sigurno ostvariti ekstraprofit. Veletrgovci možda i ne, ali “pumpaši” hoće. Ako inspekcija ne provjeri je li gorivo stiglo po novoj cijeni, lako se dogodi da se staro gorivo prodaje po novim, višim cijenama - naveo je. Istaknuo je i sezonski aspekt tržišta jer dolazi ljeto, kad opada potrošnja energenata, što također ne ide u prilog opravdanosti poskupljenja goriva. U zaključku Pavlović poziva nadležne institucije da aktivno kontroliraju situaciju jer građani nemaju zaštitu od proizvoljnog rasta cijena. - Ekonomija ne voli iznenadne poremećaje. Ako se ne djeluje navrijeme, profitiraju trgovci, a građani trpe - istaknuo je. U analizi koju je radio BBC stoji da su cijene nafte, unatoč smirivanju cijena za vikend, nakon naglog rasta u prvom ratnom danu, i dalje 10 dolara više nego što su bile prije mjesec dana, a postoje novi strahovi da bi povećani troškovi energije mogli poskupiti sve – od goriva i hrane do odmora – diljem svijeta. - Cijena nafte stalno raste i pada kao odgovor na velike geopolitičke događaje i stanje globalne ekonomije, tako da nije iznenađenje što cijene nafte reagiraju na sukob između Izraela i Irana. Međutim, cijena je i dalje znatno niža nego godinu prije, a također je daleko ispod vrhunca iz 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada je skočila na gotovo 130 dolara po barelu. Kad poraste veleprodajna cijena nafte, mnogi to prvo primijete kroz skuplje cijene goriva. Ali skuplja energija također utječe na rast cijena gotovo svega – od poljoprivrede do proizvodnje. Kad je riječ o hrani, viši energetski troškovi mogu dovesti do viših cijena na policama na razne načine. Poskupjeti može rad poljoprivrednih strojeva, prijevoz proizvoda, kao i obrada i pakiranje hrane. Međutim, to će se dogoditi samo ako cijene energije ostanu visoke dulje vrijeme. Čak i kod benzina i dizela, rast cijene sirove nafte ima samo ograničen učinak.
Uvlačenje u sukob
- Pravila otprilike kažu da bi rast cijene nafte za 10 dolara dodao oko 7 penija (1 britanski peni vrijedi 0,022 marke) na cijenu goriva na crpkama - kaže David Oxley iz Capital Economicsa. Cijene plina također su porasle nakon prošlotjednih napada. No, njihov učinak na kućanstva doći će sporo, ako uopće dođe, kaže Oxley s obzirom na način na koji tržište funkcionira, uključujući ulogu regulatora u ograničavanju cijena.
Richard Bronze, voditelj geopolitike u konzultantskoj i istraživačkoj tvrtki Energy Aspects, ističe da je trenutačna situacija vrlo značajna i zabrinjavajuća, ali to ne znači da će imati jednak utjecaj kao sukob u Ukrajini ili prijašnje krize na Bliskom istoku. - Glavna pitanja su koliko će dugo Izrael i Iran ostati u sukobu, hoće li se druge zemlje iz regije uvući u sukob i hoće li SAD intervenirati kako bi deeskalirao situaciju - navodi BBC u analizi te se nastavlja potezati pitanje Hormuškog tjesnaca, morskog prolaza uz južnu obalu Irana koji vodi prema svjetskim tržištima. Ako ne bude prekida morskog prometa, situacija s naftom će ostati stabilna bez obzira na aktualnu situaciju, no u ovakvim okolnostima nitko ništa ne može predvidjeti. Capital Economics izračunava da bi povratak cijene nafte na više od 100 dolara po barelu mogao dodati 1% inflaciji u razvijenim gospodarstvima, što bi otežalo posao središnjim bankama koje žele sniziti kamatne stope, ali David Oxley smatra da taj scenarij nije realan. - Nestabilnost na Bliskom istoku nije nova pojava, bilo je već mnogo sličnih situacija. Možda će za tjedan dana sve već biti iza nas - ističe. Svi navijamo da tako bude, ali...
