U Federaciji Bosne i Hercegovine priprema se značajna promjena propisa kojima se tretira bolovanje radnika.
Službena statistika pokazuje da godišnja stopa bolovanja u ovom entitetu iznosi između 10 i 13 posto, što znači da radnik u prosjeku provede 25 radnih dana na bolovanju. Usporedbe radi, europska godišnja stopa bolovanja iznosi 3,5 posto, što znači da radnik u prosjeku bude na bolovanju 6,5 radnih dana.
Prema podacima Udruge poslodavaca FBiH, bolovanja su najučestalija u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo i uslužne djelatnosti, u kojima odsutnost jednog radnika može u velikoj mjeri utjecati na organizaciju rada.
Zlouporabe u javnom sektoru i tijekom sezone
Posebno su se osvrnuli na bolovanja zaposlenih u javnom sektoru i u razdoblju sezonskih poslova.
"Korištenja i zlouporabe bolovanja u javnom sektoru su veliki problem za sam realni sektor, zbog (ne)raspoloživosti usluga javnog sektora prema realnom sektoru i zbog problema punjenja zdravstvenih fondova u FBiH", izjavio je predsjednik Udruge poslodavaca Nihad Imširović.
Informacije Udruge govore, nastavlja, o ekstremno visokoj stopi korištenja bolovanja, a brojni su primjeri zlouporaba bolovanja, posebno u razdoblju sezonskih poslova.
Koje izmjene su predložene?
Poslodavci tvrde da im zlouporabe, kao i bolovanja općenito, predstavljaju značajan financijski teret, zbog čega inzistiraju na promjeni propisa koji se odnose na ovo pitanje.
Prvotno su zahtijevali izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, oko čega nije postignuta suglasnost s entitetskom vlašću i Savezom samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH), kao preostala dva socijalna partnera, piše Klix.
Međutim, postignuta je suglasnost da se izmijeni Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad. S obzirom na to da je riječ o podzakonskom aktu, ovaj dokument ne mora prolaziti parlamentarnu proceduru, već ga na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva službeno usvaja Vlada FBiH.
Skraćivanje tereta na 15 dana
Govoreći o zahtjevima poslodavaca, Imširović je ukazao da oni traže da se sa 42 na 15 dana skrati razdoblje u kojem poslodavci isplaćuju naknadu za vrijeme bolovanja. Smatraju pravednim da naknade za bolovanja dulja od 15 dana plaćaju javni zdravstveni fondovi u FBiH.
"Podjelom troškova bolovanja između nadležnih institucija i poslodavaca, institucije bi pokazale puno veći interes za kontrolu i zlouporabu bolovanja, a ovako je sav teret na poslodavcima", ocijenio je Imširović.
Kao argument da je prijedlog poslodavaca opravdan, istaknuo je podatak da je broj bolovanja u razdoblju 2025.–2026. povećan za više od 200 posto.
No, predsjednik SSSBiH Samir Kurtović rekao je da su Sindikat i Federalno ministarstvo zdravstva protiv toga da se financijski troškovi bolovanja dijele između tvrtki i zdravstvenih fondova.
Kontrola liječnika koji odobravaju bolovanja
Prema njegovim riječima, socijalni partneri su se usuglasili da se promjenom propisa omogući kontrola liječnika koji odobravaju bolovanja. Pozivajući se na podatke kojima raspolaže, slučajevi zlouporaba bolovanja nisu toliko brojni kako to tvrde poslodavci.
Ipak, Imširović je naglasio da su socijalni partneri suglasni da je problem eskalirao.
"Iako ne postoji službena statistika koja bi precizno kvantificirala opseg zlouporaba, podsjetit ću na nedavno održanu tematsku sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH, na kojoj su se svi akteri složili da je problem zaista eskalirao i da ga treba staviti pod kontrolu", izjavio je i dodao da poslodavci ne dovode u pitanje pravo na bolovanje.
Koliki su ekonomski gubici?
Upitan koliki su ekonomski gubici zbog bolovanja, odgovorio je da je to nešto što treba razmatrati u širem kontekstu.
"Nije riječ samo o izravnim ekonomskim gubicima. Znamo da Bosna i Hercegovina ima problem s radnom snagom, pitanjima investicija, učinkovitosti rada tvrtki i drugo", rekao je.
Utoliko ovo pitanje, kako je zaključio Imširović, tretiraju u okviru ukupnih višegodišnjih napora na poboljšanju poslovnog ambijenta, skupa s pitanjima fiskalnih i parafiskalnih politika, radno-pravnog zakonodavstva, smanjenja sivog tržišta, zadržavanja mladih u zemlji, reindustrijalizacije i unaprjeđenja modela školstva za potrebe tržišta rada.
Otvori KEKS Pay
