Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (ZoSPI BiH) usvojen je 2000. godine na inicijativu međunarodne zajednice. Sljedeće godine su slične zakone usvojila oba entiteta - Federacija BiH i RS. Zakoni su usvojeni kako bi se informacije koje su pod kontrolom javnih institucija učinile dostupnima građanima i na taj način povećali transparentnost i odgovorniji rad institucija, piše Većernji list BiH. Prema postojećim zakonima, svi građani i pravne osobe imaju pravo na informacije koje su u posjedu javnih institucija, osim ako je riječ o informacijama čija bi objava mogla štetiti sigurnosti države ili ugroziti pravo na zaštitu osobnih i povjerljivih komercijalnih podataka. Ako institucije nemaju tražene podatke, zahtjev moraju proslijediti na pravu adresu, ali nisu dužne same prikupljati podatke. Izmjene i dopune ovog zakona u FBiH posljednji put su donesene prije četiri godine, a u idućem razdoblju trebale bi se dogoditi nove.
Brže i lakše do informacija
Naime, u kolovozu prošle godine svjetlo dana ugledao je prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacija u FBiH. Razlozi za donošenje ovih izmjena ogledaju se u činjenici da se njima postiže puno jedinstvo pravnih rješenja sadržanih u ovom zakonu, te da se njima postiže jednostavnije, brže i lakše ostvarivanje prava na pristup informacijama. Jedinstvo pravnih rješenja odražava se u činjenici da se izmjenama i dopunama zakonskih odredbi na jedinstven način uređuje pitanje preispitivanja zakonitosti postupka ako je stranka nezadovoljna odlučivanjem organa koji razmatra njen zahtjev. S tim u vezi cijeli postupak je potpuno predvidljiv, njegov tijek je jasan, s točno određenim rokovima za postupanje, a mogućnost ulaganja pravnih lijekova u raznim dijelovima postupka uređena je na istovjetan način, što do sada nije bio slučaj. Također, a što je posebno važno, za sve slučajeve u kojima stranke nisu zadovoljne donesenim upravnim aktima omogućena je sudska zaštita preko upravnog spora.
Princip ekonomičnosti
Odgovarajućim odredbama predmetnog zakona predviđeno je da nezadovoljna stranka može protiv odluke nadležnog organa podnijeti prigovor rukovoditelju tog organa u roku od 8 dana od dana prijma odluke. U stvarnosti, na ovaj način, umjesto žalbe, uvodi se institut prigovora jer se pitanje primjene žalbe pokazalo kao nepraktično u primjeni ovog zakona, s obzirom na to da u zakonu nije bilo precizirano kome se upućuje žalba, piše Večernji list BiH.
Primjenom instituta prigovora ovaj će problem biti otklonjen, dok će i dalje biti osiguran princip dvostupnja odlučivanja, te izbjegnuti eventualni troškovi uslijed potrebe za formiranjem drugostupanjskih povjerenstava koja bi odlučivala po žalbi. Primjerice, odredbom članka 4., kojom se propisuje rok za postupanje u dijelu postupka, omogućuje se njegovo učinkovitije i predvidljivije vođenje, pa je samim time i omogućen veći stupanj pravne sigurnosti.
Naime, zbog principa ekonomičnosti vođenja postupka, sada je propisan rok od osam dana za izjašnjenje nadležnog javnog organa, na koji se način onemogućava nepotrebno odugovlačenje postupka.
 

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto