Činjenica je da je Bosna i Hercegovina zemlja s najvećim nametima na cigarete u Europi. Ta situacija iznimno pogoduje razvoju “crnog tržišta” duhana i duhanskih proizvoda jer su nameti otišli značajno iznad životnog standarda građana. To je posljedica domaće fiskalne politike koja obuhvaća duhan i duhanske proizvode, a koja je stvorila plodno tlo za bujanje neformalnoga, “crnog tržišta”, pad javnih prihoda, degradaciju ponude proizvoda, kao i loše učinke na zdravlje građana.Prema globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina zauzima 49. mjesto među 193 zemlje članice UN-a po zastupljenosti organiziranog kriminala, dok je među 44 europske zemlje peta na listi. Iako se ovo izvješće ne bavi izravno “crnim tržištem” cigareta, prema robi koju se redovito zapljenjuje, jasno je da su upravo cigarete izvor sredstava dobro uhodanih kriminalnih skupina u BiH.
Suradnja državnih agencija
Ipak, i uz činjenicu da BiH ima najveće ilegalno tržište cigareta, postignuti su određeni pomaci, posebice ove godine, i to, prije svega, zahvaljujući radu SIPA-e, Granične policije BiH, Uprave za neizravno oporezivanje BiH i entitetskih inspekcija.
Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA u prošloj je godini otkrila i privremeno oduzela 28.174 kutije cigareta bez trošarinskih markica, 32.400 komada ručno punjenih cigareta, 727 kilograma rezanog duhana i 420 kilograma duhana u listu. U sedam mjeseci ove godine zaplijenjene količine značajno su veće te je oduzeto 548.850 kutija cigareta bez trošarinskih markica, 133.284 komada ručno punjenih cigareta i 517 kilograma rezanog duhana.
- U operativnim akcijama koje se odnose na nedopušteni promet trošarinskih proizvoda slobode su lišene 22 osobe, od toga je u prvih sedam mjeseci 2021. godine slobode lišeno 15 osoba. Privremeno oduzeti predmeti, odnosno duhanski proizvodi, se odlukom Suda BiH deponiraju u skladište UNO-a do konačne sudske odluke - rekli su iz SIPA-e za jedan bh. dnevni list.
Kada je riječ o samim zapljenama, Granična policija BiH također bilježi rekorde. U prvih devet mjeseci 2020. godine ukupno je zaplijenila i privremeno oduzela 80.390 kutija cigareta u vrijednosti od 380.000 KM i 360 kilograma rezanog duhana u vrijednosti od 10.827 KM, dok je u prvih devet mjeseci ove godine zaplijenjena i oduzeta 141.941 kutija cigareta u vrijednosti od 717.115 KM i 533 kilograma rezanog duhana u vrijednosti od 43.706 KM. I u Upravi za neizravno oporezivanje BiH kažu kako imaju odličnu suradnju s policijskim agencijama te Graničnom policijom BiH, SIPA-om, entitetskim i županijskim MUP-ovima, kao i Policijom Distrikta Brčko.
Problem ilegalno tržište
Unatoč jačanju borbe s krijumčarenjem na terenu, veličina ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda, koje i dalje premašuje 50 posto ukupnog tržišta tih proizvoda u zemlji, i dalje je jedan od najvećih ekonomskih problema. Rekordno ilegalno tržište u Europi svake godine prouzroči gubitak gospodarstvu od 150 milijuna KM, a na razini cijele države, prema određenim procjenama, izgubi se čak milijardu KM. O kolikim gubicima je riječ, možda najbolje govori podatak da bi se za taj gubitak moglo izgraditi najmanje 30 novih kilometara autoceste, a svaki umirovljenik u BiH mogao bi dobiti još jednu minimalnu mirovinu, svaka rodilja u prvoj godini dana svaki mjesec mogla bi dobiti 1600 KM. Kontrole i zapljene u posljednjem razdoblju jesu pojačane, ali, osim toga, trebalo bi raditi i puno više, odnosno trebalo bi se pronaći sustavno rješenje koje bi dokinulo krijumčarenje, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Bosna i Hercegovina ima najveći udio poreza u maloprodajnoj cijeni kutije cigareta u usporedbi sa zemljama regije. Porezi čine oko 90,1 posto prosječne ponderirane maloprodajne cijene, jednostavno rečeno, od najniže maloprodajne cijene jedne kutije cigareta, koja stoji 5 KM, država kroz trošarinu i PDV dobije 4,50 KM. - To je mnogo više nego u Crnoj Gori, gdje je 75,2 posto, Hrvatskoj, gdje je 81 posto, te Srbiji, gdje je 77,1 posto. BiH je po tom pitanju čak iznad prosjeka EU-a od 80,3 posto. Ovakav porezni manevar ozbiljno narušava tržišne odnose, osobito inicijative različitih dionika na tržištu - proizvođača, distributera, kriminalnih grupacija, potrošača i drugih - kazao je Čavalić.
Adekvatna ekonomska politika
- Osim represivne politike, koja se svodi na zapljene, ne postoji adekvatna ekonomska politika koja bi dugoročno riješila taj problem. Ono što je potrebno uraditi jest izvršiti drugačije modeliranje trošarinske i ukupne fiskalne politike u cilju smanjivanja udjela neformalnoga tržišta i posljedično unapređenja javnih prihoda. Vjerojatno smo prešli nevidljivu granicu Lafferove krivulje, što može objasniti to da postojeća situacija izmiče kontroli te imamo toliko tržišnih anomalija - kazao je Čavalić.Prema riječima ekonomskog analitičara Faruka Hadžića, djelomično suzbijanje “crnog tržišta” duhanom i duhanskim proizvodima dovelo je do vraćanja dijela tog tržišta u legalne tijekove. Ipak, kako bi država, društvo i građani osjetili pozitivne učinke suzbijanja krijumčarenja duhana, potrebno je izvršiti usklađivanje trošarinske politike na duhan i vratiti je na optimalnu razinu, čime bi se, u kombinaciji s pojačanim radom represivnih institucija, ilegalno tržište moglo u kratkom roku značajnije smanjiti.
Trošarine na staro
- Preduvjet za tako što je smanjenje trošarina na duhan i vraćanje na razinu od prije nekoliko godina, čime bi porezni prihodi značajno porasli. Kako bi društvo i država osjetili pozitivne učinke ovih mjera, potrebno je dio tog prikupljenoga novca od trošarina na duhan usmjeriti na liječenje teško oboljelih građana, posebice djece, što je mnogo važnije nego da se taj novac usmjeri u tekuću proračunsku potrošnju bez jasne namjere - navodi Hadžić. Iz svega navedenoga vidljivo je kako se kontrole konačno provode i sve nadležne državne institucije rade na tome da se “crno tržište” u što većoj mjeri eliminira, međutim, postavlja se pitanje što je još potrebno uraditi kako bi promjena bila vidljiva. Dakle, uz konstantne akcije, potrebna je državna strategija koja će jasno definirati i ostale načine regulacije “crnog tržišta”. Izvjesno je da samo smanjenje trošarina, pa zatim i maloprodajnih cijena, može ukloniti krijumčarenje s bh. ulica.
