Dugo godina bošnjački politički establišment nastoji opovrgnuti priču o ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz perpetuiranje naučenih lekcija o postocima ovoga naroda u institucijama vlasti, koje govore kako je ovaj narod privilegiran te da je u praksi posve suprotna pozicija od narativa koji žele nametnuti Hrvati, piše Večernji list BiH.
Hrvata treba biti 21 posto
I ovoga puta se, međutim, potvrdilo kako se radi o statističkim izračunima koji se svode na pogrešne ulazne parametre i precizan izračun nakon primjene nekih od statističkih formula. Identična i još lošija je situacija s Republikom Srpskom, ali se barem tamošnje vlasti uopće ne trude “šminkati” diskriminaciju koju provode, dok se u Federaciji BiH takav raspored nastoji pravdati time da se prednost prigodom izbora daje stručnosti umjesto nacionalnosti. To, pak, u praksi rezultira time da je na djelu diskriminacija nad manje brojnim narodima. Tako je u analizi koju je dostavio Ured ombudsmana u BiH vidljivo kako su Hrvati apsolutno ispod potrebnog postotka u 15-ak različitih agencija, ministarstava, uprava i službi u Federaciji BiH, ali i u svim institucijama Republike Srpske. Zastupljenost u institucijama izvršne i sudske vlasti, sukladno popisu pučanstva 1991. godine, propisana je svim ustavima u ovoj zemlji, ali i Daytonskim mirovnim sporazumom. No, iako su ga nametnuli iz međunarodne uprave, do toga se, zapravo, uopće ne drži. Po popisu pučanstva iz 1991. godine, na području entiteta Federacija BiH Bošnjaci su činili 52,3 posto pučanstva. Hrvata je bilo 21,9 posto, Srba 17,6 a onih koji su se uglavnom izjašnjavali kao Jugoslaveni ili nacionalne manjine, a sada se tretiraju kao ostali, 8,2 posto. Na području današnje Republike Srpske Srba je bilo 55,5 posto, Hrvata 9,2, Bošnjaka 28, a ostalih 7,3 posto. Ti nacionalni omjeri morali bi slijediti i broj zaposlenih po institucijama, što, međutim, ni izbliza nije slučaj. Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, kojemu je na čelu SDA-ov Aljoša Čampara, ni u posljednjih šest godina nije učinilo ništa da se diskriminacija prema Hrvatima dokine. Od 140 zaposlenika u ovom federalnom ministarstvu, koje stalno ima ambiciju dokidati ustavne nadležnosti županijskih institucija unutarnjih poslova, čak 115 ili 82% čine Bošnjaci. Hrvata je 13 i čine 9,2 posto. Srba je tek devetero. U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike od 80 zaposlenih 63 su Bošnjaka, odnosno čine 78 posto, dok je Hrvata 14 i čine 17,5 posto zaposlenih. Još je lošije stanje u resoru za raseljene osobe i izbjeglice, u kojemu radi 59 zaposlenika. Njih 89 posto su Bošnjaci, a tek je petero Hrvata i oni čine 8,4% te ih je gotovo tri puta manje od Ustavom propisanoga broja.
Zavod za poljoprivredu
U resoru kulture i sporta gotovo je identična situacija. Tamo se stanje djelomično popravilo posljednjih godina, no i dalje je jako loša nacionalna ravnoteža. Od 48 zaposlenih u ovome resoru 29 su Bošnjaci, a Hrvata je tek četvero i čine 8,3% posto zaposlenih. Zavod za statistiku, koji zapošljava razmjerno veliki broj, 174 osobe, Hrvati čine tek 11 posto. Njih je 20 naspram 125 Bošnjaka, koji čine 71 posto zaposlenih u ovome zavodu. Srba je tek šestero. Zavod za poljoprivredu najlošiji je u pogledu zastupljenosti Hrvata. Od 43 zaposlenih, čak 41 je Bošnjak, i oni čine 95 posto, te je jedan Hrvat i Srbin, koji čine po 2,3 posto, i uz dvojicu koja se deklariraju kao ostali. Slično je stanje i u Zavodu za geologiju sa sjedištem u Sarajevu. Od 29 zaposlenih u ovoj instituciji, 25 je Bošnjaka i čine 86 posto zaposlenih. Tek su dvojica Hrvata i oni čine 6,8 posto od svih zaposlenih. Blizu granice, ali još uvijek ispod Ustavom zajamčenoga prosjeka, jest Agencija za državnu službu u kojoj Hrvati čine 17 posto s devet zaposlenih. U Agenciji za vrijednosne papire od 18 zaposlenih njih 15 su Bošnjaci, tek su dvojica Hrvati. U Službi za zajedničke poslove, koja je jedna od najbrojnijih ustanova u FBiH, od 377 zaposlenih čak 334 čine Bošnjaci, a Hrvata je tek 28 i čine 7,4 posto. U institucijama RS-a kao što su Povjerenstvo za žalbe, Fiskalno vijeće, Ministarstvo zdravstva, visoko obrazovanje, Tajništvo za zakonodavstvo, Pedagoški zavod... nema nijednog Hrvata. •
