Dva mjeseca nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom za trgovce u Federaciji BiH mišljenja javnosti o ovoj mjeri su podijeljena, piše Večernji list BiH. Ekonomski stručnjaci i poduzetnici navode negativne posljedice mjere. Dok je dijelu radnika neradna nedjelja donijela olakšanje, za zaposlene u trgovinama koje ostaju otvorene to znači više posla.
Zahtjevi za izuzeće
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević razgovarao je s predstavnicima Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti o provedbi Zakona o unutarnjoj trgovini i neradnoj nedjelji. Iz Federalnog ministarstva trgovine priopćeno je da je predsjednica Sindikata Mersiha Beširović prenijela ministru zadovoljstvo radnica i radnika u trgovini što konačno mogu nedjelju i praznike provoditi sa svojim obiteljima, ali i bojazan radnika iz lokalnih zajednica koje najavljuju da će tražiti izuzeće jer bi im tako bila ukinuta neradna nedjelja. Hasičević je kazao kako je izvršena analiza prometa, prema podacima Porezne uprave FBiH u sektoru trgovine, pokazala da nije zabilježen pad prometa, već naprotiv, da je u FBiH promet u prosincu 2024. veći za 22 milijuna KM u odnosu na prosinac 2023.
- Analize ukazuju na to da ne postoje opravdani razlozi za traženje izuzeća pojedinih lokalnih zajednica - kazao je ministar Hasičević. A izuzeće je nekima već odobreno, dok ga drugi tek traže. Zakonsku mogućnost izuzeća od neradne nedjelje za lokalne zajednice prva je iskoristila Općina Orašje. U zahtjevu je navedeno kako Orašje ima specifičan geografski položaj unutar FBiH - graniči s RS-om, Distriktom Brčko i RH. Izuzeće je odobreno 19. prosinca iako je resorno federalno ministarstvo pet dana poslije donijelo uredbu o primjeni članka Zakona o izuzeću, što je pokrenulo dodatne rasprave, a brojne lokalne zajednice traže ili najavljuju da će zatražiti izuzeće. TŽ također razmatra opciju slanja zahtjeva za izuzeće trgovina od neradne nedjelje. Identičan stav o neradnoj nedjelji imaju i u ZDŽ-u. Među prvima s procedurom traženja izuzeća počeli su Grad Zenica i Općina Maglaj, a mogle bi ih slijediti i ostale lokalne sredine.
Radnici zadovoljni
Prije donošenja odluke veliki broj građana izražavao je nezadovoljstvo zbog rada nedjeljom, smatrajući da to utječe na kvalitetu njihova života. Zakon je bio dočekan s velikim očekivanjima vjerujući da će neradna nedjelja donijeti prednosti, poput više vremena za odmor, obitelj, ali i bolje uvjete za zaposlene. Međutim, sada kada se zakon počeo primjenjivati, mnogi građani, kao i poduzetnici, iznose negativne komentare. Ankete ranije provedene među radnicima pokazuju da je od oko 1500 ispitanika više od 96% tražilo neradnu nedjelju. A što kažu danas?
- Napokon mogu živjeti kao normalni ljudi, provesti dan s obitelji, otići u goste ili dočekati goste u svom domu. I djeca su napokon sretna, godinama nisam provodila nedjelje s njima i to ih je jako žalostilo - kaže trgovkinja Ivana. I njezina kolegica Marijana dijeli njezino mišljenje. - Napokon mogu, kao i drugi, otići na razna okupljanja, kao obiteljska tako i prijateljska. Ovo je najbolja odluka koja je donesena - ističe. Mišljenja građana su podijeljena.
- Smatram da ovo nije dobra odluka, veliki broj građana tijekom tjedna radi od jutra do mraka i ta nedjelja im je bila jedini dan za otići u trgovinu. Mislim da bi bolje bilo da su zakonski više zaštitili radnike koji rade nedjeljom u smislu većih plaća i slobodnih dana nego ovako - kaže Ivan. Ankica se ne slaže s njim. - Ovo je odlična odluka, i zaposleni u trgovini trebaju biti kao i ostali, a ne građani drugog reda. Meni ovo nije problem. Tijekom tjedna kupim što mi treba tako da mi nedjeljni šoping ne nedostaje - kaže Ankica.