Neregistrirani lijekovi koji ulaze u BiH interventnim uvozom ne podliježu kontroli kvalitete, osim rizičnih medikamenata, te je riječ o potpuno nekontroliranim lijekovima, stoji u izvješću Agencije za lijekove i medicinska sredstva u BiH. Dodaje se kako se Agenciji obraćaju zdravstvene ustanove s molbom da se spriječi ulazak neprovjerenih, neregistriranih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvaliteti, a čijom primjenom dolazi do brojnih neželjenih učinaka kod pacijenata, prenosi Glas Srpske.

Sumnje i posljedice

Inače, na tržište BiH su u dvije godine po hitnim procedurama uvezeni lijekovi vrijedni oko 57 milijuna KM. U izvješću o radu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu navodi se da je u BiH od 2018. godine izražen problem zloupotrebe interventnog uvoza kojim u BiH stižu neregistrirani lijekovi, a na osnovi dozvola entitetskih ministarstava. Odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom, ali da se primjenom tih propisa trenutačno vrši redovita opskrba tržišta u sklopu javnih nabava koje se planiraju, i to za razdoblje od šest mjeseci do tri godine. - Određeni klinički centri u cilju dobivanja "kvalitetnijih neregistriranih" lijekova sastavljaju natječajne specifikacije koje nalikuju na zakonsku proceduru registracije i zahtjeve, čime se zapravo stvara paralelni sustav registracije izvan Agencije i tržište se pomiče prema neuređenijem sustavu - navode iz Agencije. U detaljnoj analizi ove agencije ukupan iznos za lijekove koji su prometovani po osnovi odluka entitetskih ministarstava za interventni uvoz u 2022. godini iznosio je 22,46 milijuna KM, dok je promet medikamenata koji su bili predmet interventnog uvoza u 2021. godini premašio 34,56 milijuna KM. - Na osnovi dostavljenih izvješća i odluka entitetskih ministarstava zdravstva o realiziranom interventnom uvozu u 2022. godini zaključuje se da je oko 60 posto od ukupno realiziranog hitnog uvoza odobreno od Ministarstva zdravstva FBiH, dok je preostalih 40 posto realizirano na osnovi odobrenja Ministarstva zdravstva RS-a - stoji u dokumentu. Korisnici lijekova koji u BiH stižu interventnim putem su i oboljeli od rijetkih bolesti jer procedure liječenja često zahtijevaju primjenu novih, suvremenih terapija koje još nisu registrirane u BiH. - Nitko od naših članova nije nam prijavio da nešto s bilo kojim lijekom koji je stigao interventnim putem nije u redu. Takvi lijekovi uglavnom se podižu u bolničkim ljekarnama kada to odobre liječnici specijalisti. Za oboljele od rijetkih bolesti interventni uvoz potpuno je opravdan i ponekad jedino rješenje jer, kada bismo čekali da se registriraju, ne bismo ih imali dugo, a nužni su - rekla je za Glas Srpske članica Saveza za rijetke bolesti RS-a zadužena za pitanja lijekova i medicinskih sredstava Anđelka Stupar.

Izdavanje dozvola

U dokumentu navedene Agencije navodi se i kako je tijekom prošle godine za potrebe redovite kontrole kvalitete uzorkovano 40 lijekova. - Odrađena su i 743 zahtjeva u postupku izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz medikamenata koji sadrže opojne droge, psihotropne supstancije i prekursore, kao i 253 zahtjeva za izvoz lijekova za klinička ispitivanja - navodi se u izvješću. •

Biser Jadrana krenuo s naplatom ulaska u grad pa u 11 dana zaradili gotovo milijun eura