Koraci prema EU

Nakon zahtjeva tisuće pitanja, izmjena zakona..., članstvo tek 2025.

brisel
VL FOTO
23.01.2016.
u 07:00

Od priznavanja Bosne i Hercegovine kao neovisne države do podnošenja zahtjeva za članstvo i očekivano skorog početka pregovora s Europskom unijom imali smo najkonstantnije odnose, piše Večernji list BiH. EU je, dok je bivši portugalski premijer Jose Cutileiro bio posrednik, priznavanje čak uvjetovala preustrojem države s trima republikama, no dogovor je, zbog protivljenja Sarajeva, propao, a zemlja otišla u rat. Dvadeset i četiri godine poslije BiH, nakon sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu prošle godine, dobiva novu prigodu 2016. Podnošenje zahtjeva za članstvo, o čemu vlasti moraju dovršiti prijepore vezane uz još dva preostala pitanja Mehanizma koordinacije te prilagođavanja trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja uvjet su da pismo bude prihvaćeno. Put od podnošenja zahtjeva za članstvo do stjecanja statusa kandidata je vrlo složen, zbog čega je trebalo uspostaviti Mehanizam koordinacije kako ovi poslovi ne bi ubuduće bili još složeniji. Teorijski, BiH je mogla i prije nego što ispuni domaće zadaće podnijeti zahtjev, ali se u institucijama EU ne bi smatrao vjerodostojnim, odnosno čekalo bi se da se ispune svi neophodni preduvjeti te da se dobije “zeleno svjetlo” za taj odlučni korak. Zahtjev za članstvo inače ima formu kraćeg pisma koje šalje predsjedatelj Predsjedništva BiH. U Zahtjevu se navodi kako se u skladu s člankom 49. Ugovora o EU podnosi zahtjev za članstvo.
Upitnik prva zadaća
Zahtjev se uručuje najvišem predstavniku države koja trenutačno predsjeda EU (Vijećem EU), a to je u ovome slučaju Nizozemska. 
Ako u Vijeću EU u rangu šefova diplomacija postoji konsenzus o prijemu kandidature, proslijeđuje je Europskoj komisiji od koje Vijeće traži službeni stav. Kako bi pribavila mišljenje, Europska komisija prvo treba dobiti uvid u stupanj ostvarenih reformi i usklađenosti domaćeg zakonodavstva s europskim zakonodavstvom po svim poglavljima Acquisa. U tu svrhu Europska komisija priprema upitnik i prosljeđuje ga državi koja je podnijela zahtjev. Upitnik EK predstavlja službeni dokument kojim EU procjenjuje spremnost države da započne proces pristupanja, odnosno stupanj ispunjavanja kopenhagenških i madridskog kriterija. Upitnici koje su dobile države u regiji (Hrvatska, Srbija, Crna Gora... ) su sadržavali nekoliko tisuća vrlo konkretnih i detaljnih pitanja, a imajući u vidu složenu strukturu vlasti, BiH bi mogla očekivati mnogo veći broj pitanja. Kada se upitnik dostavi državi podnositeljici zahtjeva, od nje se očekuje da u roku od nekoliko mjeseci dostavi odgovore u Bruxelles na engleskom jeziku. Odgovori trebaju predstaviti usuglašene stavove po svim pitanjima kako bi država bila prepoznata kao vjerodostojan sugovornik Europskoj uniji. Uz odgovore, potrebno je dostaviti i veliki broj zakona, podzakonskih akata, strategija koje zatraži Europska komisija, i to sve na engleskom jeziku. Nakon analize svih odgovora, Europska komisija može dostaviti i dodatna pitanja u slučaju da pojedini odgovori nisu bili jasni ili čak ako ona sama nije dobro formulirala određena pitanja, piše Večernji list BiH.
Na temelju dobivenih odgovora, EK izrađuje mišljenje (avis) o tome je li država spremna za status kandidata, kao i je li spremna za sljedeću fazu - utvrđivanje okvirnog datuma za početak pregovora o pristupanju, o čemu konsenzusom odlučuju sve države članice EU. U ovoj fazi postoji nekoliko varijanti daljnjeg razvoja događaja. U najboljem slučaju, EK daje preporuku da država dobije status kandidata i odmah počinju pregovori. Druga varijanta je da država dobije status kandidata, ali pregovori mogu otpočeti tek nakon što se ispune određeni uvjeti.
Iskustvo susjeda
Čak i kada EK dadne pozitivno mišljenje i država dobije status kandidata, može se dogoditi da se odgodi zauzimanje stava o otvaranju pristupnih pregovora. Treća varijanta je da država može dobiti status kandidata tek nakon što ispuni određene preduvjete. Najlošija varijanta je negativno mišljenje. Na kraju, Europska komisija dostavlja mišljenje Vijeću EU, na temelju kojeg Vijeće EU odobrava pozitivan ‘avis’ (mišljenje). I konačno, Europsko vijeće treba potvrditi status kandidata i odobriti datum za početak pregovora. Teorijski, razdoblje od podnošenja zahtjeva za članstvo pa do dobivanja statusa kandidata može trajati minimalno jednu, ali i više godina, što ovisi i o situaciji u toj državi, ali i stanju u EU. 
Sve države koje su pripremale odgovore na pitanja iz upitnika su taj posao proglašavale prioritetom broj jedan. Kako bi se uradio kvalitetno, neophodno je da u državi postoji politička volja i suglasnost, sustav koordinacije, valjani statistički podaci, da se utvrde procedure dostave odgovora, uradi kvalitetan prijevod na engleski jezik. Za ovaj posao je jako bitno preuzeti iskustvo od drugih zemalja koje su već radile taj posao u regiji. Najprije Slovenije, Hrvatske, a sada i Srbije. Iako su pitanja u upitniku prilagođena svakoj pojedinačnoj državi, činjenica je da ih se oko 80% ponavlja. Najveći broj specifičnih pitanja je u oblasti političkog kriterija.
U upitniku će se tražiti da se prikaže trenutačno stanje u državi po svim oblastima (politički i ekonomski kriterij i 33 poglavlja Acquisa), ali i da se navede način na koji će se rješavati određena pitanja u budućnosti. Posljednja, ali jako bitna karika u ovom procesu je prevođenje odgovora na engleski jezik. Ovdje je važno naglasiti kako Europska komisija čita odgovore na engleskom jezika i kako o kvaliteti prijevoda ovisi u konačnici i kakvo će biti njezino mišljenje.
Nakon toga slijedi podnošenje zahtjeva za članstvo, što predstavlja prekretnicu svake države u naporima da postane punopravna članica Europske unije. Uz kvalitetno ispunjavanje svih kriterija postavljenih od EU i izvršene unutarnje pripreme, dobivanje statusa kandidata i početak pregovora o članstvu u EU je neminovan rezultat. 
Najopsežnija faza u pregovorima o članstvu su oni uoči kojih je potrebno ispuniti političke i ekonomske kriterije Europskog vijeća iz Kopenhagena (1993. godine) i Madrida (1995. godine). Slijedom pozitivnog mišljenja i preporuka Europske komisije, te zaključaka i preporuka Vijeća EU, Europsko vijeće potvrđuje i donosi političku odluku da se s državom kandidatkinjom otvore pregovori o pristupanju. Sljedeći korak je Europska komisija koja izrađuje prijedlog pregovaračkog okvira za pregovore sa zemljom kandidatkinjom.
Slijedi prva međuvladina konferencija koja predstavlja važan politički iskorak i formalni početak pregovora o pristupanju. Ima svečani karakter, a na ovoj konferenciji predstavnici zemalja EU i zemlje kandidatkinje predstavljaju svoja očekivanja u vezi s predstojećim pregovorima.
Screening i članstvo
Sljedeći korak je screening - odnosno proces analitičkog pregleda zakonodavstva zemlje kandidatkinje i ocjene razine usklađenosti s pravom EU. Riječ je o poglavljima 23. i 24. s kojima je EU započinjala pregovore sa zemljama regije ili su, pak, bila najzahtjevnija.
Nakon toga slijede pregovori po svim točkama zemlje kandidatkinje s Europskom komisijom. Nakon okončanja pregovora po točkama, Odbor stalnih predstavnika Europske unije potvrđuje nacrt ugovora o pristupanju na engleskom jeziku. Europski parlament mora potvrditi ugovor o pristupanju Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. Nakon toga Vijeće Europske unije za opće poslove daje konačno “zeleno svjetlo” za ugovor o pristupanju zemlje kandidatkinje u Europsku uniju, nakon čega bi predsjedatelj Predsjedništva BiH i prvi čovjek Vijeća ministara trebali potpisati ugovor o pristupanju Europskoj uniji. Sljedeći korak je referendum ili glasovanje o pristupanju EU u Parlamentu BiH. Budući da u BiH nije jasno uređena ova oblast, morat će se i zakonski urediti pitanje referenduma, što se zaustavlja iz posve drugih političkih razloga. Nakon toga svih dvadeset i osam zemalja članica Europske unije, a nije isključeno da se do tada članstvu priključi i Srbija, mora ratificirati sporazum o pristupanju BiH u uniju. Posljednji korak je da svih 28 zemalja članica mora položiti isprave o ratifikaciji kod talijanske vlade u Rimu, koja je depozitar europskih ugovora. Time će BiH, neki procjenjuju, 2025. godine ispuniti sve uvjete i postati članica Europske unije. 
 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije