Priprema se uvrštavanje rezolucije na dnevni red Opće skupštine

Nakon rezolucije o Srebrenici Srbija će morati platiti ratnu odštetu?

03.04.2024.
u 16:17

Hoće li Ujedinjeni narodi u danima koji su pred nama odrediti 11. srpnja kao međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici uz osudu djelovanja koje glorificira osobe koje su osuđene za ratne zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici - pitanje je oko kojega mediji intenzivno izvješćuju u svjetlu najave zasjedanja Opće skupštine UN-a, piše Večernji list BiH. Večernje novosti tako su jučer objavile tekst u kojemu se navodi kako rezolucija o Srebrenici, čije usvajanje 27. travnja traži bošnjački dio Misije BiH pri UN-u uz pomoć zapadnih zemalja, predviđa nekoliko točaka, od kojih je prva ona koja govori da 11. srpnja treba postati međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, a koji bi se obilježavao svake godine u svim zemljama. Uz to, tekst dokumenta rezolucije predviđa i osudu negiranja genocida, a dio se odnosi i na potrebu da se kroz obrazovne sustave u svim državama očuvaju utvrđene činjenice. U dokumentu je također naglašen i značaj okončanja procesa pronalaženja i identificiranja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i osiguranja dostojanstvenog pokopa, dok se od glavnog tajnika traži da osnuje program za informiranje pod nazivom "Genocid u Srebrenici i UN". Dio teksta, kako je navedeno, bezrezervno osuđuje djelovanje koje glorificira osobe koje su osuđene za ratne zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici. Među članicama UN-a, kako se navodi, prvenstveno lobira Njemačka.

Reagiranje

Nešto ranije o toj je tematici govorio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a koji je objasnio kako se, prema podacima koje Srbija dobiva iz Opće skupštine Ujedinjenih naroda, očekuje da se na dnevnom redu nađe rezolucija o genocidu u Srebrenici, ocjenjujući da će nakon toga uslijediti "zahtjevi za ukidanje Republike Srpske i da Beograd plati ratnu odštetu", prenijela je tada agencija Beta. Mišljenja je kako postoje dva razloga za inicijativu za tu rezoluciju, koja će se na dnevnom redu najvjerojatnije naći 27. travnja. - Jedan razlog je da srpski narod bude kažnjen zbog slobodarske i neovisne politike, da bude dodatno pritisnut po pitanju Kosova i Metohije i zbog vanjskopolitičke orijentacije. Drugi je taj da mogu muslimanima diljem svijeta pokazati kako postoje muslimani koje podržavaju s obzirom na odnos prema Palestincima i drugima - kazao je Vučić.

Ako rezolucija prođe na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, za očekivati je nove reakcije političkih predstavnika srpskog naroda, kako iz Srbije tako i iz Bosne i Hercegovine. Unatoč činjenici da dokument neće imati obvezujuću snagu, takvi istupi zasigurno će dodatno puniti medijski prostor. Podsjećamo, prije devet godina pitanje genocida u Srebrenici bilo je predmetom rezolucije, no tada u Vijeću sigurnosti, a ne Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Rusija je 2015. godine blokirala usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Srebrenici kojom se osuđuje genocid u srpnju 1995. godine, koju je predložila Velika Britanija i podržale Sjedinjene Američke Države i zemlje Europske unije.

Rusija, jedna od pet stalnih članica Vijeća, tada je uložila veto i time onemogućila usvajanje dokumenta. Na sjednici Vijeća sigurnosti tadašnji ruski veleposlanik Vitalij Čurkin rekao je da bi usvajanje ove rezolucije bilo kontraproduktivno.​

​- Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan narod. Takav pristup politički je motiviran, nije legitiman i ne služi napretku u Bosni i Hercegovini - rekao je Čurkin. Istaknuo je da ovaj dokument neće pomoći postizanju mira. Čurkin je prethodno bio predložio minutu šutnje za žrtve Srebrenice.

Presude

Genocid u Srebrenici bio je predmet više sudskih presuda. Prema podacima koje je objavila Al Jazeera 2019. godine, više od 700 godina zatvora presuđeno je za genocid i druge zločine u Srebrenici na međunarodnim sudovima te sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a osuđeno je 47 osoba jer su bile nalogodavci i izvršitelji počinjenih zločina. Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Haagu je osuđeno 14 bivših pripadnika Vojske i Policije Republike Srpske, dok je pravosuđe Srbije osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj su osuđena dvojica bivših pripadnika Škorpiona. U srpnju 1995. godine jedinice Vojske Republike Srpske, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, ušle su u grad koji su Ujedinjeni narodi proglasili "sigurnom zonom" (safe zone, engl.) te ubile 8372 osobe u Srebrenici i oko nje.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?