Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Najviše je Hrvata izvan RH s pravom glasa u BiH - 325.057, slijede Njemačka i Srbija

U superizbornoj 2024. u RH prijeti kaos s popisom birača, posebno onih iz dijaspore, već sad ih čak 166.344 živi u državi koju Ministarstvo uprave vodi pod imenom "nepoznato"
16. svibnja 2022. u 21:58 0 komentara 364 prikaza

U ljubavi, u lovu i u predizbornoj kampanji. Kad se najviše laže, razložio je svojedobno britanski premijer Winston Churchill, a Hrvati imaju sreće što će, barem prema njemu, raznorazne neistine još dvije godine slušati samo ako su zaljubljeni ili pripadnici lovačkog društva, piše Večernji list BiH.

Ali onda će 2024. biti svega. Superizbornom godinom već se sad naziva razdoblje koje nam predstoji jer čekaju nas tada europski, parlamentarni, ali i predsjednički izbori, i to gotovo jedni za drugima. Glasat će na njima 3,7 milijuna Hrvata, odnosno toliko je onih koji mogu birati, ali ako je suditi po dosadašnjem odazivu na izbore, nije da to i žele. A osim njih, gotovo milijun Hrvata izvan domovine također će se moći priključiti odlučivanju o sudbini svoje matične zemlje. Ili, ako ćemo posve precizno, riječ je o 922.077 hrvatskih državljana s pravom glasa koji imaju prebivalište u nekoj od svjetskih zemalja.

Pravo glasa u 141 državi

Najviše ih je, dakako, u Bosni i Hercegovini, 325.057, prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, slijede ih Hrvati iz Njemačke, kojih je 132.148, a onda i oni iz Srbije, njih 119.985. Među zemljama u kojima je broj hrvatskih državljana značajan, tu je još i nešto više od 25 tisuća Hrvata iz Švicarske te gotovo 16 tisuća njih koji žive u SAD-u. Glasat će, odluče li se svoje biračko pravo odluče iskoristiti, i po jedan Hrvat iz Andore, Barbadosa, Bruneja, Burundija, Gvajane, Haitija, Kambodže, Kameruna, Liberije, Mauricijusa, Moldavije, Nikaragve, Pakistana, Obale Bjelokosti, Jemena, Somalije, Tadžikistana, Trinidada i Tobaga, Vatikana, Šri Lanke, ali i iz države u Tihom oceanu zvane Vanuatu, kao i iz zemlje u Karipskom moru Sveti Kristofor i Nevis. Hrvatska do Tokija, reklo bi se, jer podaci Ministarstva uprave kažu kako hrvatskih državljana s pravom glasa ima u 141 državi diljem zemaljske kugle, s tim da ih čak 166.344 živi u državi koju spomenuto ministarstvo vodi pod imenom "nepoznato". Što to znači, pitali smo, naravno.

– Zakonom je propisano da se stariji od 18 godina upisuju u registar birača, a pod "nepoznato" vode se oni za koje tijelo koje vodi evidenciju nema podatak o adresi. Naravno, svi se birači prije izlaska na biralište izvan Hrvatske moraju prijaviti da će glasati – kažu nam iz Ministarstva uprave. Sažet ćemo još jednom njihove podatke jer kažu da je u Hrvatskoj birača 3,69 milijuna, dok posljednji popis stanovništva tvrdi da je Hrvata ukupno u državi 3,88 milijuna, što nas ostavlja na tek 200 tisuća mlađih od 18 u zemlji, što je, ako je točno, još jedan ozbiljan problem za demografe. Idemo sad na onih 922.077 birača iz dijaspore, a u pomoć pozvali smo Mariju Selak Raspudić iz Mostova saborskog kluba zastupnika, jer upravo je ona inicijalno od Ministarstva uprave tražila brojke o glasačima izvan domovine. Na što je htjela ukazati, pitamo je.

Masovan trend

– Na trendove iseljavanja Hrvata i traženja putovnica – objašnjava nam saborska zastupnica, koja je iz statistike Ministarstva uočila nekoliko trendova. Prije svega, kako je istaknula, u statističkom bi se prikazu trebali objaviti i podaci o tome u kojim se državama nalaze punoljetni Hrvati, što se ne radi, stoga je inzistirala da joj se izlistaju i zemlje u kojima se nalaze. I tu je primijetila fenomene.

– U BiH, ali i u Srbiji pojavio se masovni trend traženja hrvatske putovnice. Primjerice, hrvatskih državljana je u Srbiji prije 2010. bilo stabilno 30-ak tisuća, a danas ih imamo oko 120 tisuća i ta brojka raste. K tome je HDZ sa SDSS-om mijenjao Zakon o državljanstvu pa je otvorio i dodatne mogućnosti da se ta brojka poveća – kaže nam Marija Selak Raspudić, a mi rečeno provjeravamo i u Republičkom zavodu za statistiku Srbije.

Prema tamošnjem popisu stanovništva, 2011. je u Srbiji živjelo 57.900 Hrvata, naravno, od kojih nisu svi punoljetni, dok je naše Ministarstvo uprave 2020. prebrojilo 115.492 punoljetna Hrvata, a lani njih 119.985. Odnosno, samo u jednoj godini Srbija je dobila 4493 Hrvata. Je li moguće da se toliko ljudi odselilo u susjednu nam državu?

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.