Mnoge općine u BiH imaju svoj brand. U Glamoču je to krumpir, a njemu u čast u subotu je, desetu godinu zaredom, priređena i posebna manifestacija “Dani glamočkog krumpira“, ili u narodu zvana ‘krumpirijada’. Premda nije bilo naklonjeno za uzgoj i vađenje plodova iz zemlje, vrijeme se za vikend ipak potrudilo da 10. manifestaciju posvećenu njegovom veličanstvu glamočkom krumpiru, pozlati suncem i ugodnom temperaturom zraka. Savjeti, izložba, razmjena iskustava sve na jednom mjestu, a svemu se pridružila i dobra kvaliteta, ističe Slobodna Lovre, v. d. načelnika općine Glamoč: “Ove godine kvaliteta krumpira je zaista izvanredana, vjerojatno je klima pogodovala u nekom smislu, prinosi jesu manji, negdje su oko dvije tone po ha, ali je kvaliteta izuzetno dobra i cijena je za sada povoljna. Kreće se od 55 do 60 feninga na veliko.“ Slobodan Paštar, dipl. ing. poljoprivrede, koji se uz posao u Općini, bavi i poljoprivrednom proizvodnjom, prisjeća se prošlogodišnjih problema: “Prošle godine je bila katastrofa, ljudi nisu mogli prodati krumpir, čak se događalo da su morali i bacati. Ove godine je duplo bolja cijena, manji su prinosi, al’ eto nadam se da ćemo uspjet sve riješiti tamo do prvog mjeseca, drugog, da će sve otići.“ Zbog problema s plasmanom ukupne površine zasijane krumpirom ove godine smanjene su za 100 ha, međutim kod proizvođača Ilije Radoje to nije bio slučaj. “Ostao sam na istom, negdje otprilike oko dva ha je pod krumpirom, plus ostale žitarice, ječam, heljda, pšenica, tako da negdje sveukupno oko 12 ha obrađujem. Od poljoprivrede se može živjeti, ali treba raditi. Kod mene je angažirana cijela obitelj, a prodaju krumpira unaprijed ugovaram. Kupac kaže koliko mu treba, a moje je da proizvedem,“ govori nam Ilija kao i to da je prošlogodišnji urod prodao bez većih problema. Dakle, pouka, svemu treba planski pristupati. Da “Glami“, nekada čuvenoj tvornici za preradu krumpira, privatizacijom nije oduzet život, Glamočaci bi od ove povrtnice živjeli dobro kao i prije rata. S tim se slažu svi, pa i Dževad Hodžić koji sada proizvodi samo za vlastite potrebe, te dodaje: “Kad je Glama radila, e tad su nam ruže cvjetale. Dotjeraš, istovariš, izvagaš i odmah naplatiš.“ Najveći izloženi krumpir težio je 2.140 grama, a birala se i najukusnija pita krumpiruša. Domaćice koje su se potrudile i donijele svoje pite za degustaciju i natjecanje za svoj trud su za svaku tepsiju pite dobile po 20 maraka. 

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura