Rast troškova života i socijalna nepravda neki su od razloga prosvjeda diljem Europe održanih proteklih tjedana. U Bosni i Hercegovini građanski aktivizam počinje, ali i završava na društvenim mrežama. Ondje svjedočimo ekspanziji objava u kojima svi imaju stav o svemu, dok na bh. ulicama vlada tišina.
„Sramota za ovako nisku kaznu“, „Na pregled čekam mjesecima“, „Pustite dijete na slobodu“, „Na natječaju prolaze podobni“, „Povećali su sebi primanja, dok mi gladujemo“ – samo su neki od komentara na društvenim mrežama.
Je li riječ o strahu, pasivnosti ili nečemu trećem?
Građanski aktivizam iz udobnosti doma podsjeća na onaj politički iz fotelja, kažu stručnjaci. Sociologinja Smiljana Vovna smatra da je jedan od glavnih uzroka ovisnost o politici.
„Jako je mali broj ljudi koji neovisno politički razmišljaju svojom glavom i ne govore ono što im netko drugi kaže da trebaju govoriti. Najjači smo, nažalost, za tipkovnicom, na društvenim mrežama“, kaže za BHRT sociologinja Smiljana Vovna.
Pogrešno je mišljenje da se negodovanjem na društvenim mrežama ispunjava građanska dužnost, podsjeća Vovna. Novinar Zlatko Dukić navodi da je najveći problem podijeljenost među građanima koja traje više od tri desetljeća.
„Podijeljeni smo nacionalno, podijeljeni smo moralno, podijeljeni smo društveno, profesionalno i na taj se način vlasti očito stavlja na raspolaganje prostor da radi što želi i što joj odgovara, jer toj istoj vlasti odgovara nepismen, neinformiran i neodgojen birač“, ističe novinar i kolumnist Zlatko Dukić.
Radnici gladuju, umirovljenici pomoć traže u humanitarnim organizacijama, djeca nemaju odgovarajuće liječenje, maloljetnici završavaju u pritvoru, a kršenje zakona u javnim institucijama je svakodnevnica. Sve je to općepoznato, ali uglavnom na društvenim mrežama. U stvarnom svijetu vlada tišina, dok polako tonemo u siromaštvo, razmišljajući kako to najbolje predstaviti na internetu, po mogućnosti i anonimno, jer je lakše napisati nego reći.