Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Nadomak Jajcu Filip uzgaja lješnjake, u proizvodnji ulja vidi budućnost

Plantažu lješnjaka na južnom obronku planine Ćusine na oko jedan hektar s više od 500 lješnjaka sorti: istarski duguljasti, rimski i halski div 27-godišnji Filip Bilić podigao je s ocem
23. rujna 2022. u 18:59 0 komentara 522 prikaza

Na južnom obronku planine Ćusine, tek 10 minuta vožnje od središta Jajca, na području koje ima sjajne predispozicije za razvoj poljoprivrede, smještena je plantaža lješnjaka 27-godišnjeg Filipa Bilića koji ju je podigao s ocem, piše Jajce online.

Provjetravanje i osunčanost

Na plantaži malo manjoj od jednog hektara trenutačno raste više od 500 lješnjaka sorti: istarski duguljasti, rimski i halski div. Filip se odlučio lješnjake uzgajati u obliku stabala, a konfiguracija terena je takva da se zbog nagnutog terena sjajno postiže provjetravanje i osunčanost plantaže. Sada je ovaj obrađeni dio zemlje rijetkost na Ćusini, a valja napomenuti da je prijeratno stanovništvo obrađivalo gotovo svaki komad zemlje, uspijevale su ovdje sve vrste voća, brojno povrće, sijala se pšenica, na livadama se čuvala stoka. Uslijed ratnih događanja selo ostaje bez većine stanovništva, a zemlja bez svojih obrađivača.

 | Autor :

- Prije svega, glavna vodilja za podizanje jedne ovakve plantaže bila je ljubav prema prirodi i želja za angažmanom u rodnom kraju. U posao smo krenuli obiteljski, moj otac i ja odabrali smo jednu parcelu na kojoj smo prepoznali potencijal za uzgoj lješnjaka. Za lješnjake smo se odlučili jer je prirodni ambijent i sastav tla odgovarao za tu poljoprivrednu kulturu, a i u široj regiji lješnjaci su postali sve popularniji - kaže Bilić za Jajce online. Sada su se stabla lješnjaka u dobroj mjeri formirala, a plantaža još uvijek zahtijeva dosta vremena i rada kako bi u godinama koje dolaze dosegnula puni kapacitet. Uz pravilno orezivanje, gnojenje i navodnjavanje kroz dvije do tri godine Bilić se nada punom rodu. Uzgoj lješnjaka postaje sve popularniji među stanovništvom u BiH. Ljudi se za uzgoj odlučuju zbog sve veće potražnje. Podneblje u kojem se nalazi BiH idealno je za ovu kulturu, ulaganja su minimalna pa je lješnjak lakše uzgojiti nego brojne druge voćne kulture.

- U posljednjem desetljeću puno se ljudi odlučilo za uzgoj lješnjaka, razlog je stabilna cijena i konstantan rast potražnje, a velika prednost lješnjaka je što se plodovi ne moraju odmah plasirati na tržište nego se mogu čuvati do godine dana bez gubitka na kvaliteti. Prvi rod čeka se nešto dulje, a tek od sedme godine može se očekivati određeni povrat investicije - kaže Bilić za Jajce online. - Prigodom sadnje lješnjaka nisam imao poseban plan za plasman plodova. Tek nakon nekog vremena istražio sam mogućnosti i shvatio da bi proizvodnja ulja od domaćih lješnjaka bila dobra ideja. Da sve ne ostane samo na ideji, uz potporu Općine Jajce kupujemo strojeve za obradu lješnjaka i presu za proizvodnju ulja te se nakon prvih probnih količina dalo zaključiti da su naši lješnjaci odlična sirovina za ulje - kaže ovaj mladi poljoprivrednik. Lješnjakovo ulje upotrebljava se u kozmetičkoj industriji i visokoj gastronomiji i iznimno se dobro plaća. Osim toga, i brašno od lješnjaka jako je zdravo i korisno. Mnogi nastoje unositi što manje glutena pa takva, bezglutenska brašna dobivaju na cijeni. - Smatram da postoji veliki potencijal za lješnjakovo ulje na domaćem tržištu, uz kontrolirane sirovine i proizvodnju, ulje može naći kupce i na domaćem i na inozemnom tržištu. Lješnjakovo ulje i njegova svojstva prilično su nepoznati kod nas. Koristi u prirodnoj kozmetici, prvenstveno za njegu kože i kose, bogato je proteinima i omega-3 masnim kiselinama, vitaminima, nerijetka je njegova primjena i u egzotičnom kulinarstvu. Kao nus-proizvodi lješnjakova ulja dobiju se lješnjakovo brašno i maslac koji su također proizvodi koji se sve više traže, posebno brašno jer je po svom sastavu bezglutensko - smatra Bilić. - Smatram kako bi državna strategija poljoprivredne, a i svake druge proizvodnje trebala biti bazirana na kvaliteti i ekskluzivnosti proizvoda. Veliki dio države raspolaže ograničenim prostornim resursima te bi apsurdno bilo natjecati se u masovnoj proizvodnji s drugim državama. Konkretno, u uzgoju lješnjaka BiH nema nikakvu šansu pobijediti u tržišnoj utakmici s Turskom, Italijom... Naša prilika je kontrolirani ekološki uzgoj, obiteljske plantaže koje bi se s vremenom povezivale u lanac uzgajivača. Tako bi osigurali da potencijalni kupci naših lješnjaka budu sigurni da konzumiraju kvalitetan plod uzgojen s ljubavlju - ističe.

 | Autor :

Poticaji na pravoj adresi

Održiva poljoprivreda ima budućnost u BiH i taj se potencijal treba iskoristiti.

- Poljoprivreda u BiH sigurno ima budućnost, sada je do državnih i lokalnih institucija da kroz potrebne reforme pomogne građanima da bude svijetla. Poticaji moraju početi dolaziti na pravu adresu, država mora prepoznati koje su kulture isplative za uzgoj. Bitan čimbenik je i zaštita malih poljoprivrednih proizvođača koji su u prošlosti znali imati jako loša iskustva s velikim proizvođačima i otkupljivačima - zaključio je Filip Bilić za Jajce online.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.