Za idući tjedan, 19. i 20. siječnja, zakazana je 102. plenarna sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj će se naći i zahtjev 30 zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu usuglašenosti “svih zakona i ostalih općih pravnih akata koje je usvojio Parlament Federacije BiH od svoga konstituiranja poslije izbora 2014. godine”, piše Večernji list BiH.
Svjesnost problema
Riječ je o zahtjevu koji je, kao odgovor bošnjačkim političarima, inicirao predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nakon što je Ustavni sud BiH, po žalbi člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, proglasio 9. siječnja kao Dan RS-a neustavnim. Zahtjev iz RS-a podnesen je zbog činjenice da Dom naroda Parlamenta FBiH nije konstituiran u skladu s Ustavom FBiH, kao i zbog toga što u njemu nije zastupljeno 17 Srba, što je predstavljalo ustavnu obvezu. Milorad Dodik nada se kako će Ustavni sud BiH prihvatiti zahtjev, a prema svim procjenama, do takve odluke moglo bi doći s obzirom na to da Parlament Federacije BiH stvarno nije konstituiran u skladu s Ustavom FBiH. Predsjednik Kluba izaslanika srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH Slaviša Šućur prije izvjesnog vremena rekao je kako su svi političari u entitetu bili svjesni tog problema te da oporba nije željela pokretati pitanje ustavnosti i time stvarati probleme. Ustavni sud FBiH je u ranijoj odluci, kojom je odbacio zahtjev Kluba Srba vezano uz Zakon o državnoj službi FBiH, jasno dao do znanja vlastima u FBiH da je njihovo tumačenje suprotno svim tumačenjima koja je davao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i po kojima je funkcionirao Dom naroda Parlamenta FBiH i klubovi unutar njega, a to je da su mjerodavne većine od izabranih izaslanika.
Upitni svi doneseni zakoni
Kako je precizirano, Ustavni sud FBiH smatra kako to nije tako, nego da je Ustav FBiH jasno definirao kako broj izaslanika u svakom od klubova naroda mora biti po 17 i da saziv Doma naroda FBiH mora imati 58 izaslanika. Inače, Klub Srba u ovom sazivu Doma naroda Parlamenta FBiH ima 13 izaslanika, zbog čega se postavlja pitanje ima li ovaj Dom uopće pravo odlučivati.
Ako Ustavni sud BiH utvrdi kako zakoni i ostali pravni akti koje je donio Parlament FBiH nisu ustavni, postoji realna opasnost od krize jer se dovodi u pitanje cijeli lanac, od predsjednika, potpredsjednika i Vlade FBiH, kao i svi usvojeni zakoni od 2014. godine, što vodi u novu političku krizu.
