Sve osobe pravomoćno osuđene za djela ratnog zločina na bilo kojem sudu u BiH ili Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu ne bi se trebale moći kandidirati na idućim parlamentarnim izborima niti bi mogle biti izabrane na bilo koju javnu dužnost, piše Večernji list BiH.
Odluka na zastupnicima
O toj inicijativi, o kojoj se već godinama vode verbalne rasprave, trebali bi danas i zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali, s obzirom na to da su i ranije zastupnici srpskih stranaka bili protiv takve dopune Izbornog zakona, ne zna se hoće li on proći u zastupničkim klupama. Odluka o zabrani kandidature na izbornim listama bila bi proširena i na one osobe koje se nisu odazvale pozivu Međunarodnog suda u Haagu, Suda BiH ili entitetskih i županijskih sudova koji procesuiraju ratne zločine i povredu humanitarnog prava. Određene nevladine organizacije, ali i političke stranke traže da se lista za zabranu kandidiranja na izborima proširi i na osobe koje su optužene za korupciju, a ne samo za ratne zločine. Tako da ne bi bilo slučajeva da je netko pronevjerio ogromne iznose novca, odslužio nekoliko mjeseci zatvorske kazne i opet nakon svega ušao u tijela vlasti.
Ostaje nejasno bi li takav zakon, ako se on zapravo donese, važio i retroaktivno za pojedince koji su bili osuđeni pravomoćno za djela ratnog zločina i povredu humanitarnog prava, a danas su nositelji političkih i izvršnih dužnosti u tijelima vlasti BiH. U ranijim najavama čelnika Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH ističe se kako osoba koja je odslužila kaznu zbog ratnog zločina može ostvariti svoje pasivno i aktivno pravo. To znači da može birati i biti birana. Ako je osoba odslužila kaznu zbog ratnog zločina, može biti kandidat. U drugom slučaju, samo one osobe koje se nalaze na odsluženju kazne zbog povreda međunarodnog humanitarnog prava ili one osobe koje se ne odazivaju pozivima suda ne mogu biti kandidati. Spomenimo kako se prošle godine na lokalnim izborima oko 50 kandidata koji su osuđeni ili su bili pod istragom za teška kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije ili ratnih zločina kandidiralo za načelničke pozicije.
Predmeti istraga
U 140 općina u kojima se kandidiralo za načelnika nalazi se gotovo 50 osoba koje su bile dovođene u vezu s nekim oblikom kriminala, a deset od njih je pravomoćno i osuđeno, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Većina tih kandidata vezuje se uz različita korupcijska djela, manji broj njih bio je optuživan za ratne zločine, a na listama su se našli i kandidati protiv kojih su vođene istrage zbog utaje novca, seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja, prijetnji, nasilnog ponašanja i nepoštivanja državnih institucija.
